Sada već mnogima poznata replika iz serije Igra prestola – „Winter is coming“ sa dolaskom hladnijih dana uskoro će ponovo biti aktuelna. No dolaskom tog perioda godine dolazi i jedan veoma ozbiljan problem. Za nešto više od mesec dana u Srbiji počinje grejna sezona. Taj period godine obeležen je sada već standardno sa problemom zagađenog vazduha.
Autor: Nenad Spasojević, Centar za kreiranje politika i strategija

Bez ikakvih predviđanja, u najavi ćemo i ovu jesen i zimu dočekati otežanog disanja, jer se suočavamo sa nečim što se ponavlja iz godine u godinu širom Srbije. Pojedini gradovi poput Valjeva, Užica, Kosjerića, Niša, Kraljeva, Beograda i drugih, posebno su pogođeni ovim problemom, a glavni izvor emisija su individualna ložišta koja sagorevaju neefiksne energente.
No hajde da se prvo osvrnemo na to kakav vazduh generalno udišemo pre nego što počne grejna sezona. U Srbiji postoji nekoliko velikih zagađivača vazduha, a u prvom redu treba svakako istaći industriju, odnosno termoelektrane i pojedine fabrike. Termoelektrane kod nas koriste niskokalorični ugalj lignit, čijim sagorevanjem u vazduh odlazi veoma veliki broj štetnih i kancerogenih materija. Ova postrojenja koja se nalaze u Obrenovcu i Kostolcu, među najvećim su zagađivačima vadzduha ne samo u Srbiji, nego i na evropskom kontinetnu. Pored pomenutih termoelektrana veliki izvor zagađenja su i RTB Bor (Zi Đin Bor Kuper), Železara u Smederevu, Eliksir Zorka u Šapcu, cementare u Beočinu, Kosjeriću i Popovcu, i druga postrojenja. Radom pomenutih fabrika dolazi do ispuštanja štetnih materija, čije emisije često prelaze propisane granične vrednosti. Ovakvim odnosom najviše je na udaru zdravlje građana, koji sve češće delovanjem različitih polutanata obolevaju i umiru.

Generalno gledano tokom većeg dela godine, u mnogim delovima Srbije vazduh je zadovoljavajućeg kvaliteta. Veliki problem sa ovim podatkom je i činjenica da državne merne stanice u mnogim mestima nisu aktivne tokom čitave godine, što samim tim ne daje potpunu sliku realnog stanja kvaliteta vazduha. Međutim, u pojedinim gradovima vazduh je dobrim delom godine lošeg kvaliteta. Delovanjem pre svega industrijskih postrojenja, dolazi do ozbiljnih emisija i zagađenja vazduha. Za to je najbolji primer poslednjih meseci Smederevo, gde je od dolaska kineskih investitora došlo i do opšteg pomračenja radom Železare. Emisije su više nego što je to propisano, a po okolnim naseljima se sve crveni od prašine koja izbija iz dimnjaka ovog postrojenja. Građani Bora se takođe od prošle godine ponovo susreću sa zagađenjima većeg intenziteta, a njima se priključuju i građani Šapca gde fabrika Eliksir Zorka za proizvodnju mineralnih đubriva svakodnevno ispušta velike količine štetnih materija. I dok se nadležni organi ne oglašavaju na ova dešavanja, građani su primorani da putem peticija vrate svoje zagarantovano pravo na čist vazduh.
Ali da se vratimo i grejnoj sezoni, sa njenim dolaskom u prvi plan izbijaju pre svega individualna ložišta. Kao primarni energenti za zagrevanje domaćinstava kod građana Srbije se izdvajaju u skoro 50% slučajeva drva i ugalj. Ovi izvori zagađenja su u Srbiji glavni emiteri suspendovanih i veoma kancerogenih PM 2.5 i PM 10 čestica. Oslanjanje na ova dva energenta ne treba da nas začudi, jer je građanima povoljnije da se greju na njih, s obzirom na finansijsku situaciju.
Međutim, tokom prošle grejne sezone, kada je takođe vazduh širom Srbije bio prekomerno zagađen, a Beograd po sajtu AirVisual zauzeo prvo mesto po zagađenosti, oglasili su se i državni organi. Tada su u svojim izjavama zvaničnici navodili kako je saobraćaj glavni izvor zagađenja i to baš tokom grejne sezone. Treba svakako navesti da prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine saobraćaj u ukupnim emisijama PM 2.5 i PM 10 čestica učestvuje sa po 6%, dok su individualna ložišta i termoelektrane daleko veći emiteri istih, te samim tim i veći zagađivači vazduha u Srbiji.

Šta možemo očekivati od ove grejne sezone?
Ako jesen i zima budu hladne ili barem blizu hladnim kakvim ih pamtimo iz nekih prethodnih godina, onda svakako možemo očekivati i velike probleme sa zagađenjem vazduha. Kao što je na početku rečeno, ovo nije nikakav novitet, već nešto što se ustalilo kod nas i sa čime mi nažalost živimo. Problem sa prekomernim emisijama i zagađenjem vazduha će se neminovno desiti i ove zime. I opet će mediji sporadično javljati kako se ovoga jutra teško diše i izlistati iste gradove, kao i godinama u nazad. A sve dok se to pred našim očima bude dešavalo svi ćemo biti izloženi udisanju materija čijih posledica kao po starom dobrom običaju nismo u dovoljnoj meri ni svesni.
Iako svi i dalje čekamo da zvanično odahnemo kada je u pitanju COVID-19 i sve što nas je zadesilo sa tim virusom, na vrata nam kuca stari problem u vidu zagađenog vazduha. Maske koje su obeležile trajanje ovog virusa ubrzo će naći novi/stari razlog da budu upotrebljene kako bi se građani zaštitili od novog rizika. Kada se sve sagleda, zagađen vazduh će biti oko nas, svi ga osećamo, udišemo, a neretko kad i vidimo. Problem zagađenog vazduha u Srbiji se neće rešiti sam od sebe, niti će to činiti Košava noseći zagađenje daleko od njegovog nastanka. Ovaj problem će se rešiti, ako mu nadležni organi pristupe sistemski i krenu u njegovo rešavanje, na šta ih čeka mnogo posla i ulaganja. Dok se to ne desi dočekaćemo još mnogo zima koje će ličeti jedna na drugu po svom stepenu zagađenosti.
Izvor: Portal Opseg
Autor: Nenad Spasojević, Centar za kreiranje politika i strategija