Jesu li rezultati lokalnih izbora u BiH dovoljan osnov za promjene 2022. godine?

Nedavni lokalni izbori u Bosni i Hercegovini održani u specifičnoj atmosferi pandemije, donijeli su nekoliko zanimljivih rezultata, i opravdali predviđanja, koja su ukazivala da će ovaj izborni ciklus biti jedan od zanimljivijih. Opšti utisak je da svi ključni politički akteri imaju razloga za zadovoljstvo (neki više, neki manje). Pa dobro, svi osim SDA.

Stranka demokratske akcije definitivno je najveći gubitnik izbora. I pored toga što su osvojili ili zadržali vlast u tridesetak opština, nisu uspjeli da pobijede ni u jednom većem gradu, a i definitivno su izgubili Sarajevo. U Bošnjačkoj politici pojavili su se i neka nova politička lica, te treba očekivati dodatna previranja unutar bošnjačkog korpusa.

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) potvrdila se kao najjača politička opcija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, osvojivši 20 opština. Predstoji im borba za Mostar u kojem se izbori održavaju za mjesec dana, a posle punih 12 godina. Ovaj rezultat partije koju predvodi Dragan Čović, suštinski je i delegitimisao izbor Željka Komšića za člana Predsedništva BiH iz redova hrvatskog naroda, jer je potpuno jasno da Komšić nema podršku hrvatskog naroda.

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) najveći je pobjednik izbora. I pored gubitka Banjaluke i novog poraza u trci za gradonačelnika Bijeljine, SNSD je izrastao u najsnažniju političku partiju Bosne i Hercegovine. Ostvarena je pobjeda u četrdesetak opština i gradova u Republici Srpskoj, kao i Drvaru, Bosanskom Petrovcu i Glamoču u Federaciji Bosne i Hercegovine. Najveći udarac za SNSD svakako je gubitak mjesta gradonačelnika Banjaluke, koja ima i simbolički značaj, ali i u ovom gradu kao i u Bijeljini, SNSD će u skupštinama  imati komfornu većinu sa svojim koalicionim partnerima. Što se tiče Banjalučkih izbora, jednostavnim poređenjem broja glasova oba kandidata za gradonačelnika, sa brojem glasova za skupštinu grada osvojenih od strane svih partija koje su podržavale jednog ili drugog kandidata, evidentno je da SNSD-ov kandidat i dosadašnji gradonačelnik Igor Radojičić nije podržan glasovima od strane nekih koalicionih partnera. Mislim da treba izdvojiti i da je SNSD dobio gradonačelnika u Prijedoru, dugogodišnjem uporištu Demokratskog narodnog saveza, a potvrdio je i gradonačelnika u Doboju, te ponovo, veoma ubjedljivo pobijedio u Zvorniku.

Srpska demokratska stranka, takođe ima razloga za zadovoljstvo jer je ponovo pobijedila u gradonačelničkoj trci u Bijeljini. SDS je pobijedio u 18 opština u Bosni i Hercegovini. Međutim, iako je kandidat koalicije SDS-PDP u Bijeljini pobijedio na izborima za gradonačelnika, lista SDS ostvarila je nešto preko 4000 glasova na izborima za skupštinu grada, što ukazuje da je ova partija u Bijeljini daleko slabija nego prije 4 godine kada je osvojila preko 12 000 glasova. Uzrok tome prije svega jeste rascjep u bijeljinskom SDS. Uzrok poraza Miće Mićića, treba pak tražiti u tome što mu njegovi tradicionalni glasači nisu oprostili koaliciju sa SNSD, a sa druge strane dio birača SNSD vjerovatno je odbio da glasa za dugogodišnjeg političkog protivnika. Gubitak Doboja koji se desio nešto ranije, a potvrđen je i na ovim izborima, predstavlja ozbiljan potres za Srpsku demokratsku stranku. Sve u svemu SDS je po rezultatima miljama daleko od partije koja je nekada dominirala na političkoj sceni Republike Srpske.

Razlog za zadovoljstvo u Partiji demokratskog progresa ( PDP ) jeste pobjeda Draška Stanivukovića na izborima za gradonačelnika Banjaluke. U ovoj partiji smatraju da su banjalučki izbori pokrenuli lavinu koja bi opoziciji mogla da donese pobjedu na opštim izborima 2022. godine. Ipak u skupštini grada gradonačelnik neće imati većinu, što je itekako važno prilikom davanja bilo kakvih budućih predviđanja. Što se tiče novog gradonačelnika Draška Stanivukovića, on predstavlja novu generaciju političara i biće interesantno na koji način će se u budućnosti pozicionirati. Za sad prema svemu viđenom osim standardnih priča o borbi protiv korupcije, kriminala, nepotizma itd. djeluje da u pitanjima koja su od vitalnog nacionalnog interesa, Stanivuković za sada zauzima građanističke stavove, što se može poslušati i pogledati u njegovim nastupima u sarajevskim medijima, koji su umnogome razlitiči od gostovanja na, recimo beogradskim medijima. Politički pragmatizam ili nešto drugo, vrijeme će pokazati.

Zaključak

Lokalni izbori iza nas, dodatno su „začinili“ političku sliku u Bosni i Hercegovini. Jasno je da predstavljaju dobru uvertiru za  izbore 2022. godine. Ipak, iako iz opozicionih redova stižu optimistični signali, ako sagledamo sve parametre, ne treba očekivati da na tim izborima dođe do promjene vlasti. Što se tiče Banjaluke ( a možda i Bijeljine) obzirom na to da SNSD ima skupštinsku većinu i u jednom i u drugom gradu, mislim da je realna mogućnost opoziva jednog ili oba gradonačelnika pred izbore 2022. kako bi se zajedno sa opštim održali i izbori u ovim gradovima.