ČUVARI SJEĆANJA U POSAVINI: Kroz Klub istoričara i časopis Naša misao šire znanje o nama samima

U vremenu kada nam svi govore da se ne osvrćemo iza sebe i da blještavom 21. vijeku ne treba istorija grupa mladih ljudi iz Šamca vjeruje da se i drvo suši ako mu isiječete korijenje i da se bez istorije ne može u budućnost.

Ovi mladi ljudi kroz Klub istoričara „Posavina“ šire ljubav prema istoriji, nauci i kulturi, a nedavno su pokrenuli i časopis „Naša misao“ koji je promovisan u nekoliko gradova Republike Srpske.

Jedna od ovih mladih ljudi koji se trude da saznamo više o sebi samima je i Maja Vidović, student master studija istorije u Banja Luci, rođena ratne 1994. godine. Sa njom smo razgovarali o ideji koja stoji iza njijhovog rada, odnosu institucija Republike Srpske prema očuvanju kulturne i istorijske baštine i važnosti istorije za život u sadašnjosti trusnog Balkana.


Koja ideja stoji iza osnivanja Kluba istoričara „Posavina“ i pokretanja glasnika „Naša misao“?


Klub istoričara „Posavina“ registrovan je 2019. godine. Zapravo, Klub je djelovao još od 2018. godine kao ogranku u sklopu SPKD „Prosvjeta“ iz Obudovca do svoje registracije.

Ideja da se pokrene Klub potekla je još tokom studiranja kada smo uvidjeli da se prostoru Posavine vrlo malo poklanja pažnja, kako kroz proučavanje istorije ovih prostora tako i po pitanju kulturnog života.

Stoga smo odlučili da pokušamo da promijenimo sliku o ovom prostoru u tim aspektima, i damo joj na značaju, jer to zaista zaslužuje. U prošlosti prostor Posavine dao je veliki doprinos u kulturnom, političkom, privrednom i ekonomskom značaju. Primarni cilj nam je unaprjeđivanje naučno-istraživačke djelatnosti u oblastima nauke i kulture na prostoru Posavine i popularisanje rezultata iste. Takođe, cilj nam je da u rad uključimo što veći broj mladih ljudi. Naravno, primarna nauka nam je istorija, ali to ne znači da ćemo se držati striktno nje, nego ćemo raditi na tome da promovišemo sve nauke.

Klub istoričara ima iza sebe niz aktivnosti, a jedna od krune tih aktivnosti jeste i pokretanje glasnika Kluba istoričara Posavina „Naša misao“, koji za cilj ima promovisanje naučnih istraživanja, ali i promovisanje pisane riječi. „Naša misao“ se sastoji iz tri segmenta i čine ga: naučno-stručni radovi te eseji na aktuelne teme (u prvom broju se to odnosilo na putopise i iskustva onlajn nastave). Prvi broj smo, takođe, posvetili nedavno preminulom akademiku Radetu Mihaljčiću. Urednici prvog broja su istoričari, Dimitrije Živanović, Nedeljka Vidić, Miroslav Babić te moja malenkost. Pokrovitelj prvog broja bila je opština Šamac.

Izašao je konkurs i za drugi broj, sve informacije mogu se potražiti putem društvenih mreža (fejsbuk i instagram stranice Klub istoričara „Posavina“, te putem mejl adrese nasamisao@gmail.com).

Za realizaciju ideja neophodna su sredstva


Primjetila sam da ste imali predstavljanja glasnika u nekoliko opština. Imaju li institucije Republike Srpske sluha za ovakvu ideju i uopšte za očuvanje kulturne i istorijske baštine?


Da, u prethodnom periodu imali smo nekoliko promocija, u Šamcu, Obudovcu, Modriči i Brodu. Naš cilj je da nastavimo dalje sa promocijama. Stoga se nadamo da ćemo uspjeti u narednom periodu da promovišemo Glasnik i u Banjaluci, ali i u drugim gradovima Republike Srpske. Takođe, radimo na tome da promovišemo Glasnik i na teritoriji Republike Srbije, te tražimo način da se promocija održi u Beogradu, Novom Sadu i Nišu. Za sada smo dobili poziv od Zavičajnog muzeja iz Prnjavora, te se nadamo da će promocija biti, ako prilike dozvole, održana u skorije vrijeme.

Što se tiče institucija Republike Srpske, nadamo se da će imati sluha za naš rad, jer mi pokušavamo da promovišemo na najbolji način našu istoriju, kulturu i tradiciju, te aktiviramo mlade ljude, a njihova pomoć u tome bi nam mnogo značila.

Imamo mnogo ideja, ali su nam neophodna sredstva kako bismo te ideje realizovali. Za sada imamo veliku podršku opštine Šamac, kao i profeosora sa Filozofskog fakulteta iz Banje Luke, ali i određenih profesora Filozofskog fakulteta iz Beograda, što nam mnogo znači u našem razvoju, jer kada imate stručnjake oko sebe koji vam pomažu kroz kritike i podršku, i koji vjeruju u vaš rad, znate da će vaš uspjeh biti zagarantovan.


Kakve su reakcije sugrađana na vaš rad?


Što se tiče reakcije sugrađana, za sada su one pozitivne. Naravno, ima i onih kojima se naš rad ne dopada, jer smatraju da gubimo vrijeme na stvari koje nemaju ličnu (materijalnu) korist ili nas smatraju nekim marionetama, što nama ne predstavlja neki veliki problem, da tako kažemo.

Mi se ne bavimo politikom i ne želimo da ona utiče na naš rad. Mi znamo koji je naš cilj, a to je obrazovanje omladine, razvoj kulturne i prosvjetne misli ne samo na prostoru Posavine nego i šire, bez obzira kojoj strani pripadali.

U našim aktivnostima, takođe, pokušavamo da aktiviramo i naše sugrađane, i mnogo nas raduje kada se odazovu našem pozivu. Kultura i obrazovanje je od interesa ne samo pojedincu, nego od interesa cijelom društvu i naciji.


Koliko nam istorija može biti važna za život u sadašnjici? Treba li se okrenuti unazad na trusnom balkanskom prostoru?


Istorija nam, itekako, može biti od koristi za razumijevanje sadašnjice, ali i za predviđanje budućnosti. Fridrih Šlegel je zapisao da je „Istoričar unazad okrenuti prorok“, i nije pogriješio s tom konstatacijom. Mnoge greške su nam se dogodile upravo stoga što nismo dovoljno dobro poznavali prošlost i što nismo iz nje izvukli pouke i poruke koje nam je za sobom ostavila.

Veliki problem današnjice predstavlja osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, gdje se ne poklanja dovoljno pažnje predmetu istorija. Mi smatramo da je neophodna reforma i da se broj časova istorije treba da poveća, ali i da se više pažnje posveti proučavanju kako nacionalne tako i lokalne istorije.

Istorija ne smije biti predmet koji će se učiti napamet, nego mora da se razumije i mora biti interesantna.

To je moguće ostvariti ako se predmetu pristupi s više ljubavi i interesovanja da se znanje prenese. Ne treba da žalimo za prošlošću, nego da se ugledamo na te ljude koji su svojim zalaganjem promijenili svijet oko sebe, i da sami pokušamo to isto da učinimo.

Balkan je takav kakav jeste, pun je istorijskih momenata, i pozitivnih i negativnih, trebamo više da volimo svoje ali i da poštujemo tuđe. Ne smijemo dozvoliti da s nama manipulišu sile koje u nama vide isključivo „pijune na šahovskoj ploči“ za svoje političke ciljeve. Moramo se vratiti istinskim vrijednostima, i da čuvamo svoje korijene, tradiciju i kulturu. Mi smo „kuća“ na sred puta, i nije nas lako zaobići, te stoga mnogo u sebi sadrži priča, koje imaju istinsku vrijednost za razumijevanje sadašnjosti.

Maja Vidović, rođena 1994. godine. Studije istorije završila je u Banjoj Luci na Filozofskom fakultetu. Diplomski rad odbranila je na temu „Svetosavski i Kosovski zavjet srpskog naroda pod Osmanskom vlašću“, pod mentorstvom doc. dr Boška Brankovića. Trenutno završava master studije, pod mentorstvom prof. dr Borivoja Miloševića, oblast proučavanja Nacionalna novovijekovna istorija, Polje interesovanja predstavlja joj kulturna, društvena diplomatska istorija od 1900-1914. godine, te izučavanje istorije prostora Posavine. Predsjednik je Kluba istoričara „Posavina“, jedan je od urednika glasnika „Naša misao“ i voditelj je emisije „Da, to sam ja“. Član je brojnih kulturno-prosvjetnih i sportskih organizacija. Objavila je nekoliko naučno-stručnih radova. Živi u Šamcu, nezaposlena.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

sr_RSSerbian