Žitomislić: Svedok i stradanja i radosti Srba pored Neretve

Manastir Žitomislić koji svedoči savremenoj istoriji našeg naroda u istorijskom kontekstu života tri vere i nacije, smešten uz put Čapljina-Mostar, a 30km od jadranske plaže, nudi vam bogatu lekciju istorije, kulture i duhovnosti Bosne i Hercegovine.

Autor: Jelena Ćirović

Manastir je posvećen Blagoveštenju Presvete Bogorodice, iz XV veka i obnovljen je 1563. godine od braće pravoslavnih Srba Miloradovića-Hrabrena u selu Žitomisliću.

26. juna 1941.g. ustaše su pobile celo bratstvo manastira Žitomislića, njih osam, i bacile u Vidonjsku jamu na desnoj obali Neretve, a manastir je opustio, jer su krajem 1941. godine sve konake, osim jedne male zgrade, zapalili Hrvati i Nemci, pošto su prethodno sve opljačkali, pre svega manastirsku riznicu, arhivu i biblioteku. Manastirska crkva je tada samo čudom Božijim ostala pošteđena.

U nedelju 3. februara 1991. Godine u Žitomisliću, u mermernu grobnicu iznad oltara prema istoku, svečano su sahranjene mošti Žitomislićkih novomučenika (izvađenih krajem 1990.g. iz jame Vidonja), uz sasluženje Srpskog Patrijarha Gospodina Pavla.

Manastir Žitomislić je od Hrvata spaljen i srušen, polovinom juna 1992. godine, a potom je velikom količinom podmetnutog eksploziva miniran do temelja, zajedno sa konacima, čak je spaljen i miniran grob novomučenika Žitomislićkih monaha. Sestrinstvo sa igumanijom Evpraksijom i duhovnikom igumanom Jovanom (Nedićem) izbeglo je iz manastira neku sedmicu pre uništenja manastira.

U toku 2003. i 2005. godine obnovljena je crkva i stari konak i osveštani od strane Patrijarha Srpskog Gospodina Pavla maja meseca 2005. Godine.

Piše: Jelena Ćirović

Kako prenosi klix.ba u aprilu 2019. godine u kompleksu manastira Žitomislić svečano je otvoren muzej s bogatom zbirkom ikona i umjetnina koja je među tri najveće u BiH, a time je nakon 27 godina, vraćena bogata riznica u ovu svetinju južno od Mostara. Prirodno-graditeljska cjelina Manastira Žitomislić, proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.

Upoznajte svoje kroz tekstove na ovom linku.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

sr_RSSerbian