Crna Gora, potiskivanje Srba i fragmentacija srpskih zemalja: Šta smo naučili?

Crna Gora – Aktuelni događaji pored svih spočitavanja srpskog identitetskog koda, pokazuju da je poslednja na udaru Srpska pravoslavna crkva kao duhovna vertikala srpskog naroda. Jasno je da se „Zakonom o slobodi vjeroispovesti“ nnastojala oslabiti svest o srpskom poreklu i imenu, iako u Zemljopisu Knjaževine Crne Gore iz 1895. godine jasno piše da u „Crnoj Gori žive sve sami čisti i pravi Srbi, koji govore srpskim jezikom…“ i da je „svaki Srbin u Crnoj Gori dužan poznavati i ljubiti svoju cjelokupnu domovinu – sve srpske zemlje…“ (Popović, Roganović, 1895), te da na temeljima srpskog jezika i pisma stvore novu crnogorsku naciju. Taj proces nije nešto novo. Reč je o nastavaku jednovekovnog „etnokulturološkog inženjeringa identiteta“ kako bi se konstruisale sintetičke nacije, a u daljim fazama tog procesa, i prisvojile srpske nacionalne teritorije (Despotović, 2019).

Godine 2006. nije obnovljena državna nezavisnost Crne Gore, kako to nastoje da predstave, već je reč o osnivanju nove crnogorske države koja se odrekla veza sa istorijskom Crnom Gorom. Njena državnost iz 2006. godine je „u suprotnosti sa državnim identitetom uspostavljenim tokom vladavine dinastije Petrović Njegoš (1697-1918)“, koji je bio srpski (Raković, 2019:255). Dakle, ukoliko pokušavamo da govorimo o obnavljanju državnosti, ona može biti isključivo obnovljena kao srpska, dok bi svaki drugi oblik, suprotan istorijskom državnom identitetu, značio osnivanje nove države.

Da je reč o konstruisanju novog, svedoče brojne težnje ideologa crnogorskog separatizma, koji ukazuju na potrebu da se broj Srba svede na ispod 20%, da se stvore crnogorski jezik i pismo, crnogorski simboli i crkva i da se na osnovu toga Crnogorci promovišu kao većinska nacija. Jasno je da se takav inženjering vrši prisilom i ucenama, kao i lažnim izveštajima i popisima stanovništva. Ako je reč o obnavljanju državnosti, zašto se stvaraju novi elementi državnosti? Crnogorski jezik sa 32 slova (šj i žj), potiskivanje ćiriličnog pisma, himna „Oj, svijetla majska zoro“, koja uključuje dve strofe koje je 1937. godine napisao ustaški saradnik Sekula Drljević, postaje zvanična himna 2004. godine. Nemojmo zaboraviti da najstarija sačuvana verzija pesme iz 1863. godine glasi „Oj, junaštva svijetla zoro“ sa stihom „Jedina si za slobodu ti ostala srpskom rodu“. Osim toga, čuvena pesma Knjaza Nikole „Onamo, ‘namo za brda ona“ nastala je 1867. godine. „

To je, u kulturi srpskog naroda uopšte, bio period književnog romantizma, a u politici doba velikih koncepcija o oslobođenju Srba od vekovne turske vlasti i stvaranju jedinstvene države ujedinjenog srpskog naroda“ (Stojančević, 2010). U pesmi se pominju istorijski i narodni simboli iz srednjovekovne srpske države – Dečani i Prizren.

Onamo, ’namo! da viđu Prizren!
Ta to je moje – doma ću doć!
Starina mila tamo me zove…

Onamo, ’namo, za brda ona,
Kazuju da je zeleni gaj
Pod kim se dižu Dečani sveti;
Molitva u njih prisvaja raj“.


Crnogorska pravoslavna crkva


Crnogorska pravoslavna crkva se konkretnije pominje devedesetih godina, da bi 2007. godine režim predložio da se „CPC u Ustavu pominje kao zvanična verska zajednica“, što je nesumnjivo „politički identitetski projekat, a ne versko pitanje“ (Đurković, M. 2013:145). Osim toga, crnogorski režim je formirao značajne institucije oko kojih će se novi identitet graditi, kao što su: Crnogorska akademija nauka i umetnosti, Matica crnogorska, Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, Crnogorska enciklopedija, brojni mediji (Vijesti, Crnogorski književni list) i nevladine organizacije (Helsinški odbor u CG, Crnogorski PEN centar), itd. Prema popisu stanovništva u CG 2011. godine, broj onih koji su se izjasnili kao Crnogorci je ispod 45%, dok je broj onih koji govore srpskim jezikom 44% u odnosu na 37% onih koji govore crnogorskim jezikom.

Crna Gora nakon izbora 2020. godine


U novijoj istoriji CG, najvažniji događaj su izbori održani 30. avgusta 2020. godine. Posle tri decenije, Milo Đukanović gubi na parlamentarnim izborima. Važan indikator nekoliko meseci nakon izbora je izostanak međunarodnih reakcija. Pobeda demokratske opozicije nije, kako je to uobičajeno u međunarodnoj praksi, naišla na čestitke.

Crna Gora 30. avgusta 2020, REUTERS/Stevo Vasiljevic

Nakon izbora, Matija Bećković je na pitanje kada planira da poseti Crnu Goru odgovorio: „Ja iz svoje Crne Gore nikada nisam izlazio, a u njihovoj nikada nisam bio. Ali, sada, vraćaćemo se redom kojim smo isterivani iz Crne Gore. Prvo da se vrate Njegoš, Vuk Karadžić, Laza Kostić, Jova Zmaj, Đura Jakšić, Jovan Dučić, Isidora i Desanka, Marko Miljanov, Stjepan Mitrov Ljubiša, Janko Vukotić, Mitar Martinović, Petar Lubarda… To bi bio pravi produžetak litija, a ne oluja kojom su pretili…“

Najzad, treba da imamo na umu da se višedecenijska struktura ne ruši preko noći, posebno ako su temelji sazidani na lažima, manipulacijama, ucenama, pritiscima, medijskoj hajci i sveopštem haosu, podršci međunarodnog činioca i saučesništvu domaćih marioneta. Medijski sadržaj ispunjen je tzv. agentima od uticaja, koji čine drugi ešalon subverzivnog delovanja i deluju u pravcu upravljanja i kontrolisanja javnog mnjenja i promene stavova tzv. običnog sveta. Reč je o javnoj diplomatiji kao obliku indirektne diplomatije, koja vrši uticaj na javno mnjenje jedne države, (zlo)upotrebljava sredstva informisanja, civilno društvo, tzv. nezavisne intelektualce, novinare, publiciste, sportiste, umetnike, međuvladine organizacije, globalne NVO i slično (Despotović, Glišin, 2021). Dakle, jasna je metodologija sa kojom se susrećemo svakodnevno u našem okruženju, medijima, internetu… Ipak, istinsku državnost Crne Gore utemeljila je dinastija Petrović Njegoš i suštinski identitet Crne Gore mnogo je stariji od novostvorenih sintetičkih identiteta, o čemu svedoče naučne činjenice.

„Onamo, ’namo, za brda ona,
Milošev, kažu, počiva grob! …
Onamo! … Pokoj dobiću duši
Kad Srbin više ne bude rob.“

U izmenjenom obliku iz knjige: Savremeni međunarodni odnosi i geopolitika, Ljubiša Despotović, Vanja Glišin.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

sr_RSSerbian