Kako zima postaje sve bliža, to Evropska unija (EU) postaje sve nervoznija. Tako bi se otprilike mogla opisati situacija u kontekstu energetske bezbjednosti ali i golog ekonomskog opstanka Evrope.
Uzrok nastanka epohalnih događaja kojima trenutno svjedočimo, više i nisu vrijedni nekog naročitog analiziranja budući su stvari po pitanju borbe za Ukrajinu kristalno jasne, čak i laicima. Po srijedi je obračun najvećih globalnih geopolitičkih igrača u kojem je Ukrajina, kao druga najveća evropska država, domaćin Trećeg svjetskog rata. Agresija koju je Rusija pokrenula na Ukrjinu u februaru ove godine, u međunarodnopravnom smislu se ništa manje ne razlikuje od agresije koju su SAD i njihovi ratni i politički saveznici izvršili na (…), Jugoslaviju, Afganistan, Irak. Mada bi se detaljnijom analizom lako uvidjelo da suštinski, razlika po pitanju pristupa pomenutim problematikama itekako postoji, međunarodno pravo je i više nego jasno.
Pa ipak, iako su prevrtljivost i insinuiranje oduvijek bili dio političkog djelovanja, vjerovatno niko nije očekivao da će EU otići tako daleko i zbog rata koji nikako nije bio njen, uzdrmati vlastite temelje. Unija je na cjedilu ostavila vlastite građane koji bi zahvaljujući kratkovidosti i amaterskoj nepromišljenosti svojih političara, februar i mart 2023. mogli dočekati hladnih radijatora.
Cijene energenata otišle u nebo
Cijene energenata su već otišle u nebo. Samo za jedan dan, cijena gasa je porasla za čak 30% i trenutno se kreće oko 3000 evra za hiljadu kubnih metara a procjenjuje se da će do kraja godine porasti i na 5000 evra.
Podjsećanja radi, u istom periodu prošle godine cijena gasa u EU bila je ispod 2000 evra. Međutim, nesreća nikada ne dolazi sama pa je zajedno sa cijenom gasa porasla i cijena električne energije koje zbog nezapamćenih suša ovog ljeta, takođe nedostaje.
Zaslijepljenost Evrope liberalnim vrijednostima uslovila je gubljenje kontakta sa realpolitičkom stvarnošću koja je kao konstanta utkana u genetski kod političke Evrope još od Vestfalskog mirovnog ugovora iz 1648. Promjena genetskog koda sama po sebi može izazvati opasne mutacije koje na kraju mogu dovesti do katastrofalnih posledica po sam organizam što se Evropi upravo i događa.
Mogući veliki socijalni nemiri u EU
Masovni protesti u Nizozemskoj, Njemačkoj, Češkoj koji se vješto kriju od očiju šire javnosti i o kojima se u mejnstrim medijima skoro i ne govori, izazvaće još veći revolt građana do mjere da bi se evropske zemlje mogle suočiti sa ogromnim socijalnim nemirima. Ukoliko evropski političari uskoro ne uspostave kontakt sa realnošću i interes vlastitih građana ne stave ispred interesa SAD, UK i ukrajinskog režima, rijetke će biti evropske vlade koje će dočekati naredno ljeto.
Neshvatljivo je kako je EU moglo pasti na pamet da Rusiju, koja je Zapad jednako koliko i ona, pokuša uništiti bez ikakvog razmišljanja o posledicama po vlastite interese. Pogrešna percepcija stvarnosti Evropu će tek koštati a ono što se ranije smatralo svetogrđem, postaće realnost. Evropljani ne samo da će morati da ograniče temperaturu u domovima već će vrlo vjerovatno morati da počnu da štede na telefonima, automobilima, kozmetici pa čak i hrani.
EU tone u recesiju
Evidentno je da Evropa nezaustavljivo, a ovdje je veoma važno napomenuti da se to događa isključivo krivicom Brisela, tone u recesiju i stagflaciju. EU će za sobom povući i zemlje koje će kao kolateralna šteta briselskih promašaja, biti uskoro suočene sa teškim siromaštvom, nestašicom hrane i energenata a najteža situacija sigurno će biti u Bosni i Hercegovini, kao najsiromašnijoj evropskoj državi.
Beskompromisne političke elite u BiH nikada nisu vodile računa o interesima svojih građana. Kupovna moć stanovništva rapidno opada, cijene se vještački dižu do maksimuma a sve to kako bi se za sledeću godinu prikupila sredstva za vraćanje rate stranog kredita koja iznosi nekoliko stotina miliona evra.
Stanje u BiH neizdrživo
Sistem koji u Bosni i Hercegovini kreirali korumpirani političari je neodrživ i pitanje je vremena kada će se u ekonomskom smislu, država potpuno raspasti. Cijene hrane i osnovnih životnih namirnica u Republici Srpskoj su na primjer nerijetko više nego u Njemačkoj ili susjednoj Hrvatskoj a istovremeno, najniža plata iznosi tek nešto preko 300, a penzija oko 110 evra.
U poređenju sa Bosnom i Hercegovinom za Srbiju se može reći da mnogo spremnije dočekuje zimu i ono što slijedi. Pritisak koji Srbija doživljava na međunarodnom planu zapravo nije slučajan jer, Evropljani će itekako postaviti pitanje kako to da tamo neka Srbija nema, ili ima mnogo manje problema sa energentima i hranom dok se moćna EU smrzava i ograničava obroke.
Da li će se EU u narednom periodu suočiti sa realnošću?
Naredni period za Evropu će biti ključan. Izabrati nastavak ratnih igrarija, energetski kolaps i sasvim izvjesne socijalne nemire, ili se suočiti sa realnošću i prinzati da od ekonomskog i vojnog slamanja Rusije nema ništa?
Druga varijanta Evropi bi izvjesno donijela prijeko potreban vazduh kojeg sve više ponestaje dok u prvom slučaju Evropi prijeti kataklizma. Sve prognoze o završetku ukrajinskog sukoba koje su vodile logikom pale su u vodu.
Evropa se počela ponašati iracionalno, radeći sve u korist vlastite štete. Koliko će ovakva politika koju su izabrali Brisel, Pariz, Berlin(…) dati rezultate i potrajati, nije poznato. Međutim, ono što je veoma izvjesno jeste da će, najkanije do sledeće grejne sezone sukob u Ukrajini sigurno izroditi nešto konkretno. Na ovaj, ili onaj način.
Politikolog
Serbian