{"id":3637,"date":"2021-02-10T18:59:16","date_gmt":"2021-02-10T17:59:16","guid":{"rendered":"https:\/\/pokreni.rs\/?p=3637"},"modified":"2021-02-17T11:02:05","modified_gmt":"2021-02-17T10:02:05","slug":"demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/","title":{"rendered":"DEMOGRAFIJA KAO SUDBINA: Kako da nas ne ostane samo pod jednom kru\u0161kom"},"content":{"rendered":"\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Statisti\u010dka ra\u010dunica demografskog procesa je neumoljiva. Za o\u010duvanje stabilne populacije jedne nacije neophodno je da ukupna stopa fertiliteta bude 2.1 ro\u0111eno dijete po \u017eeni u toku njenoga reproduktivnoga perioda<\/strong>, koji se obi\u010dno defini\u0161e kao period \u017eivota izme\u0111u 15. i 49. godine \u017eivota. Prema enciklopediji Britanika \u201enajva\u017eniji faktor u rastu populacije je ukupna stopa fertiliteta. Ako, u prosjeku, \u017eena rodi 2.1 dijete te ova djeca dostignu uzrast od petnaest godina, onda je ona zamjenila sebe i svoga supruga nakon smrti\u201c.\u00a0<\/a><\/p>\n\n\n\n

\"\"
infokg.rs<\/a><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

               Stopa od 2.1 ro\u0111enog djeteta osigurava prosto obnavljanje stanovni\u0161tva i u tome se ogleda njen zna\u010daj.<\/strong> Sjedinjene Dr\u017eave, te generalnog gledano Zapad, se ve\u0107 drugo vremena suo\u010davaju sa problematikom negativnog prira\u0161taja, koja je do sada rje\u0161avana putem demografskog parazitizma kome je pogodovao tehnolo\u0161ki i ekonomski napredak zapadnih dru\u0161tava spojen sa ideolo\u0161kim uticajem na globalnom planu. Statisti\u010dki podaci za Sjedinjene Dr\u017eave u period od 1800 pa sve do 2020. godine pokazuju negativan prira\u0161taj od 1980. U posljednjih \u010detrdeset godina, ukupna stopa fertiliteta nikada nije dosegla ili pak pre\u0161la klju\u010dnu vrijednost od 2.1.<\/p>\n\n\n\n

               Ne treba smetnuti s uma da je period o kome se govori, doba nesumnjive ameri\u010dke dominacije, obilje\u017een imigracijom u Sjedinjene Dr\u017eave, tada vi\u0111ene kao ideal blagostanja i razvoja. Ako u tom periodu nije bilo mogu\u0107e posti\u0107i stabilan i autohtono odr\u017eiv prira\u0161taj, upitno je ho\u0107e li to biti mogu\u0107e u periodu istaknute dru\u0161tvene i ekonomske krize kakva se danas nazire u Americi. Prema istra\u017eivanjima Kato instituta, u slu\u010daju da imigracija u Sjedinjene Dr\u017eave prestane, do 2060. godine broj stanovnika \u0107e opasti sa projektovanih 328 na 320 miliona sa tendencijom daljeg pada. <\/p>\n\n\n\n

               U Zapadnoj Evropi situacija varira, no niti jedna od dr\u017eava iz Evropske Unije nema prira\u0161taj koji osigurava \u010dak ni prostu obnovu stanovni\u0161tva. Kada se pogleda kao jedinstven prostor, totalna stopa fertiliteta unutar EU je nedovoljnih 1.6.  Od dr\u017eava \u010diji prira\u0161taj iznosi 1.2, kao \u0161to je Malta, pa sve do zemalja koje su u daleko povoljnijem polo\u017eaju, kao Francuska, Irska i Rumunija sa prira\u0161tajem od 1.8<\/strong>, isti proces je sveprisutan i negativno uti\u010de na demografsku sliku autohtonih naroda Evrope.<\/p>\n\n\n\n

Natalitet opada i na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 S druge strane, trend opadanja fertiliteta po\u010dinje da pokazuje globalne karakteristike, te se izme\u0111u ostalog pojavljuje i unutar islamskih zemalja Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike koje obi\u010dno slove kao zemlje sa pozitivnim prira\u0161tajem.<\/strong> U 2019. godini, totalna stopa fertiliteta u Turskoj je iznosila 1.88 , u Iranu 1.2 , u Iraku 3.7 no to je zna\u010dajan pad u odnosu na 2015. kada je iznosila 4.3, pri \u010demu predvi\u0111anja isti\u010du dalju tendenciju ka opadanju.\u00a0 U Siriji je stopa fertiliteta 2.7, sa tendencijom opadanja na du\u017ei period, dodatno pogor\u0161ana ratnim de\u0161avanjima u prethodnoj deceniji.\u00a0 Totalni fertilitet u Saudijskoj Arabiji je u 2018. iznosio 2.3.\u00a0 Stopa fertiliteta u Libiji\u00a0 je identi\u010dna kao u Saudijskoj Arabiji. Predvi\u0111anja Ujedinjenih Nacija za period izme\u0111u 2020. i 2025. ukazuju na pad stope fertiliteta u Tunisu ispod stepena proste obnove stanovni\u0161tva.\u00a0\u00a0 Maroko\u00a0 i Al\u017eir , \u010dije stope fertiliteta su, respektiveno, 2.4 te 2.9, po svemu sude\u0107i prate ovaj regionalni proces te se Egipat, sa stopom fertiliteta od 3.5 pojavljuje kao jedina dr\u017eava koja za sada odstupa od uo\u010denog trenda.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

               U skoro svim spomenutim zemljama, fenomen smanjivanja totalne stope fertiliteta je problematika koja se mo\u017ee pratiti decenijama unazad. Prema procjeni UN-a iz 2017. godine, skoro polovina ljudske populacije prebiva u zemaljama \u010dija stopa fertiliteta je ispod stope proste obnove.  Iako je izvje\u0161taj posebno istakao nekoliko grupacija zemalja koje su prednja\u010dile po niskoj stopi fertiliteta, istovremeno je uo\u010deno da je do opadanja do\u0161lo u svjetskim okvirima.<\/p>\n\n\n\n

               Kao primjer mogu poslu\u017eiti zemlje sa trenutno najve\u0107om stopom fertiliteta: Niger, Kongo, Mali, \u010cad i Angola. Broj djece ro\u0111ene od strane jedne \u017eene se u prosjeku, unutar ovih dr\u017eava, kre\u0107e izme\u0111u sedam (6.91 u Nigeru) i pet (5.5 u Angoli), no statisti\u010dki pokazatelji u svim ovim dr\u017eavama isti\u010du zna\u010dajan porast fertiliteta po\u010detkom novoga milenijuma nakon \u010dega se uo\u010dava pad sa tendencijom daljeg opadanja.    <\/strong><\/p>\n\n\n\n

               Ako prihvatimo trenutno raspolo\u017eive podatke, kao zaklju\u010dak se name\u0107e da u globalnim okvirima ljudska vrsta prolazi kroz fazu smanjenog prira\u0161taja sa tendecijom daljeg pada. Krajnji i ekstremni ishod trenutnutnih demografskih tendecija vodi ka nestanku \u010dovje\u010danstva. Prema sada\u0161njim demografskim modelima, ranije spomenute zemlje Afrike \u0107e se tek po\u010detkom sljede\u0107ega vijeka prona\u0107i u sitaciji gdje njihova stopa fertiliteta ne\u0107e biti dovoljna ni za prosto obnavljanje populacije. Vremenski period neophodan da bi ljudska vrsta nestala je dug i unutar njega su nesumnjivo mogu\u0107e promjene, drasti\u010dne ili pak postepene. Ono \u0161to se u ovome trenutku mo\u017ee tvrditi sa zna\u010dajim stepenom sigurnosti jeste globalno prisustvo fenomena opadanja fertiliteta iz \u010dega, po logici stvari, proizilazi zaklju\u010dak da je uzrok istog tako\u0111e globalno prisutan.<\/p>\n\n\n\n

               Zemlje Zapada su u periodu izme\u0111u \u0161ezdesetih i osamdesetih  izgubile stopu fertiliteta neophodnu za demografsku obnovu svojih dru\u0161tava.<\/strong> Sli\u010dna statistika se mo\u017ee uo\u010diti i u dr\u017eavama biv\u0161eg Isto\u010dnog bloka koje su pro\u0161le kroz dru\u0161tveni potres i zna\u010dajan pad nataliteta neposredno nakon raspada Sovjetskog Saveza, kako zbog uru\u0161avanja \u017eivotnog standarda tako i zbog drasti\u010dnog odliva najaktivnijeg, u ekonomskom i reproduktivnom smislu, dijela populacije.  \u0160ok terapija primijenjena u procesu prelaska sa kolektivisti\u010dke na kapitalisti\u010dku privredu je imala izuzetnog izra\u017een i negativan uticaj na demografska kretanja u Isto\u010dnoj Evropi.<\/p>\n\n\n\n

Koliko djece ljudi \u017eele?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Ako je suditi prema skupu podataka vezanih za Sjedinjene Dr\u017eave i Evropsku Uniju, problem ne le\u017ei u nedostatku \u017eelje za brojem potomaka. Naime, u \u010dlanku za ameri\u010dki Institut porodi\u010dnih studija, Lajman Stoun isti\u010de postojanje \u201evelikog broj istra\u017eivanja koja se bave fertilitetnim sklonostima, no bez obzira kako kreativno se postupalo sa doti\u010dnim podacima, bez obzira na prirodu izvora podataka, \u010dinjenica je da \u017eene imaju manje djece nego \u0161to ka\u017eu da \u017eele, namjeravaju imati, o\u010dekuju ili pak smatraju idealnim brojem za sebe ili dru\u0161tvu u njegovoj ukupnosti\u201c.\u00a0 S obzirom da \u017eene, sli\u010dno kao i mu\u0161karci, u Sjedinjenim dr\u017eavama \u017eele izme\u0111u 2 i 3 djeteta, ideal od 2.5 do 2.6 djece po porodici je ostao skoro nepromjenjen od osamdesetih godina.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Ispitivanje iz 2018. u kojem je u\u010destvovalo 7.000 majki iz Amerike je utvrdilo da \u017eene sa \u010detvero i vi\u0161e djece trpe ni\u017ei stepen stresa nego \u0161to je slu\u010daj sa majkama koje imaju troje.  Istra\u017eivanje provedeno od strane Pju istra\u017eiva\u010dkog centra u istoj godini utvrdilo je postojanje zna\u010dajnog dijela populacije koji smatra da je porodi\u010dni ideal troje ili vi\u0161e djece. Tekst studije navodi da \u201etrenutni udio odraslih koji vide troje ili vi\u0161e djece kao idealnu veli\u010dinu porodice je najve\u0107i od 1997. kada se uslijed napredne ekonomije, 42% osoba izjasnilo identi\u010dno. Ipak, to je i dalje daleko ispod udjela iz 1967. kada je jasna ve\u0107ina Amerikanaca navela troje ili vi\u0161e djece kao idealan broj\u201c.<\/p>\n\n\n\n

Evropa se nalazi u sli\u010dnoj situaciji s obzirom da je, prema istra\u017eivanju Organizacije za saradnju i razvoj, prosjek po\u017eeljnog broja djece 2.2 za mu\u0161karce te 2.3 za \u017eene.<\/strong>  Uzev\u0161i u obzir sve navedeno iznad mo\u017eemo pretpostaviti da problem ne le\u017ei u \u017eelji supru\u017enika da imaju broj djece koji je dovoljan za prosto obnavljanje populacije. Ono u \u010demu se mo\u017ee tra\u017eiti sr\u017e problema jeste neoliberalni koncept kapitalizma prisutan u svim dr\u017eavama svijeta<\/strong>. Kada govorimo o kapitalizmu kao sistemu, ne mo\u017eemo zanemariti \u010dinjenicu da postoje njegovi pozitivni aspekti, no u okvirima diskusije o neoliberalnoj verziji ovoga sistema mora se ista\u0107i njen preovla\u0107uju\u0107i negativan karakter te uticaj na pojedinca i dru\u0161tvenu zajednicu.<\/p>\n\n\n\n

               U svojoj knjizi \u201eUspon i pad ameri\u010dke radni\u010dke porodice\u201c iz 2014 Endrju \u010cerlin isti\u010de da su na \u201eZapadu \u2013 koji se defini\u0161e kao Zapadna, Ju\u017ena i germanofona Evropa, Sjeverna Amerika i Japan zajedno sa Isto\u010dnom i Jugo-isto\u010dnom Azijom \u2013 ekonomski i dru\u0161tveni uslovi daleko manje pogodni (za osnivanje porodice i ve\u0107i broj djece) u odnosu na period neposredno nakon Drugog svjetskoga rata. Brojne korisne karakteristike dr\u017eave blagostanja su vremenom poni\u0161tene a stepen stvarnog prihoda se nije zna\u010dajnije promjenio uz istovremeni porast finansijske nejednakosti. Stope zaposlenja su nestabilne. Nezaposlenost me\u0111u mladima je relativno visoka dok je nesigurnost zaposlenja \u0161iroko rasprostranjena. Tro\u0161kovi smje\u0161taja su u porastu \u0161to ote\u017eava mladim ljudima pronalak pristojnih domova.<\/strong> Svi ovi uslovi su doveli do toga da mladi ljudi imaju nedovoljna primanja te kasnije stupaju u brak i dobijaju potomstvo\u201c.<\/p>\n\n\n\n

               Dvije godine nakon \u010cerlinove knjige, Tomas Frejka i Stjuart Basten su proveli istra\u017eivanje koje se odnosilo na fertilitet i porodi\u010dnu politiku u Isto\u010dnoj i Centralnoj Evropi nakon 1990. NJihova studija je utvrdila da su po\u010detkom devedesetih, biv\u0161e socijalisti\u010dke dr\u017eave Centralne i Isto\u010dne Evrope iskusile su\u0161tinsku transformaciju iz paternalisti\u010dkih uslova relativnog sigurnog zaposlenja, niskih tro\u0161kova stanovanja, besplatnog obrazovanja, besplatnog zdravstvenog osiguranja i razli\u010ditih porodi\u010dnih povlastica ka ekonomskim i dru\u0161tvenim uslovima savremenog kapitalizma (kakav je opisan u prethodnom pasusu). Shodno tome, istovremeni pad fertiliteta i veli\u010dine porodice ne treba da iznena\u0111uje.<\/p>\n\n\n\n

Uticaj neoliberalnog kapitalizma na prirodni prira\u0161taj<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

               Kao \u0161to se mo\u017ee uo\u010diti, postojanje kapitalisti\u010dkog ekonomskog ure\u0111enja i njegova degeneracija u neoliberalni oblik imaju izra\u017een uticaj na prirodni prira\u0161taj jedne nacije. U zemljama Zapada je bio neophodan du\u017ei vremenski period prije nego li je sistem poprimio oligarhijske karakteristike, dok se to u Centralnoj i Isto\u010dnoj Evropi desilo katastrofalno brzo kroz upotrebu principa \u0161ok-terapije od strane u\u010denika \u010dika\u0161ke \u0161kole koji su, najprostije obja\u0161njeno, iskoristili zemlje biv\u0161eg komunisti\u010dkog bloka kao poligon za testiranje svojih ekonomskih teorija.<\/p>\n\n\n\n

               Mogu\u0107e je da se problem ne ogleda toliko u samome prelasku na druga\u010diji ekonomski sistem koliko u promjeni su\u0161tinske uloge dr\u017eave koju doti\u010dni prelazak u ve\u0107ini slu\u010dajeva donosi. Dr\u017eavni aparat prestaje da postoji kao produ\u017eetak nacije i mehanizam za\u0161tite pojedinca, te postaje sredstvo za udovoljavanje interesa krupnog kapitala i podsticanje njegovog daljeg \u0161irenja na u\u0161trb obi\u010dnoga gra\u0111anina i njegovih prava. Nosioci ovoga krupnog kapitala su obi\u010dno \u010dlanovi nacionalne elite, koji bi kao i prosje\u010dan sunarodnik trebalo da gaje osje\u0107aj odanost prema nacionalnoj ideji. Kada se spomenuta odanost izgubi, doti\u010dni sloj gubi prefiks nacionalna i postaje samo elita, otu\u0111ena te u ve\u0107ini slu\u010dajeva vo\u0111ena svojim uskim interesima. Kao takva, ona je nezainteresovana ili pak aktivno neprijateljski nastrojena prema istoj onoj naciji iz koje je sama nastala. U ovakvoj situaciji se gubi izvorni smisao samog naziva nacionalna elita i dolazi do polarizacije i radikalizacije dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

               S obzirom da je novi ideal elite sticanje \u0161to vi\u0161e bogatstva, u interesu im je smanjivanje prosje\u010dnih plata i radni\u010dkih prava kao \u0161to se moglo uo\u010diti na iskustvu biv\u0161ih zemalja sovjetskog bloka nakon prihvatanja kapitalisti\u010dkih normi. Ako pravna i ekonomska transformacija dru\u0161tva ve\u0107 nisu dovoljne, migracija se name\u0107e kao jo\u0161 jedan na\u010din putem kojeg elita mo\u017ee pove\u0107ati sopstveni udio u ukupnom bogatstvu nacije<\/strong>. Zagovaranje pove\u0107ane migracije se opravdava navodnim potrebana ekonomije te nedostatkom radne snage, iako je jasno, iz vi\u0161e razli\u010ditih primjera, SAD me\u0111u njima, da je vode\u0107i razlog podr\u0161ke migraciji zapravo finansijka korist koju iz toga izvla\u010de vlasnici kapitala. Poznati ameri\u010dki voditelj, Taker Karlson, je u svojoj knjizi \u201eBrod budala\u201c (Ship of Fools) objasnio da visoka migracija odgovara objema politi\u010dkim partijama u Sjedinjenim Dr\u017eavama s obzirom da \u201eDemokrate znaju imigranti ve\u0107inski glasaju za njih tako da masovna migracija postaje najbolja izborna strategija. Ne morate uvjeriti ili slu\u017eiti bira\u010dima, dovoljno je da ih uvezete. Republikanski donatori \u017eele \u0161to ni\u017ee plate. Mnogi od njih imaju zaposlene. Znaju da \u0107e imigranti raditi za manje i biti zahvalni.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Jasno je da nelegalna migracija osigurava izvor radne snage jeftinije<\/strong> u odnosu na doma\u0107e radnike. <\/strong>\u010cinjenica da se migranti koriste kao neprijavljeni i nisko pla\u0107eni radnici srozava stepen prihoda autohtonim radnicima koji su primorani pristati na iste uslove kako bi uop\u0161te mogli u\u010destvovati u tr\u017ei\u0161tu rada. Slu\u010daj radnika iz Indije koji su 2019. godine u Kraljevu protestom ispred zgrade op\u0161tine skrenuli pa\u017enju na svoje probleme, i svoje prisustvo, mo\u017ee poslu\u017eiti kao ilustracija.<\/p>\n\n\n\n

Strana radna snaga u Srbiji?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Zarad potreba ovoga rada zanemari\u0107emo razloge koji su doveli do nezadovoljstva stranaca koji rade u Srbiji te \u0107emo postaviti pitanje zbog \u010dega je Srbiji uop\u0161te potrebna strana radna snaga? Prema podacima Republi\u010dkog zavoda za statistiku, u drugom tromjesje\u010dju 2020. godine, broj nezaposlenih u Srbiji je iznosio 222.900 osoba<\/strong>  Ako pretpostavimo da je uzrok visokoj nezaposlenosti pandemija, te budemo velikodu\u0161ni pa za period 2019. umanjimo broj nezaposlenih za 50%, suo\u010davamo se sa vi\u0161e od stotinu hiljada nezaposlenih. Za\u0161to je Srbiji potrebna strana radna snaga ostaje relevantno pitanje.<\/p>\n\n\n\n

Pored svoje ekonomske dimenzije, migracije imaju zna\u010dajan uticaj na populacionu sliku odre\u0111ene teritorije no demografski potencijal, koji svakako postoji unutar migrantskih grupa, ne mo\u017ee poslu\u017eiti kao rje\u0161enje demografske krize autohtonog stanovni\u0161tva. Autor je ve\u0107 o\u0161irnije pisao na ovu temu u tekstu pod nazivom \u201eMigracija nije rje\u0161enje ve\u0107 izvor novih problema\u201c.  U okvirma ovoga teksta dovoljno se osvrnuti na ideju multikulturalizma za koju se mo\u017ee smatrati da je ve\u0107 proslije\u0111ena na otpad istorije putem stvarnih iskustava onih dr\u017eava koje su doti\u010dnu ideologiju najvi\u0161e i zastupale. Raspad biv\u0161e Jugoslavije je to nedvosmisleno pokazao svim njenim nekada\u0161njim gra\u0111anima. Dru\u0161tvima Zapadne Evrope je trebalo ne\u0161to vi\u0161e vremena da do\u0111u do istih zaklju\u010daka, no vremenom su i ona, ili bar zna\u010dajan dio njih, stigla na sli\u010dno odredi\u0161te. Stoga ne \u010dudi izjava nikoga drugog do Angele Merkel koja je 2015. godine istakla da \u201emultikulturalizam vodi ka nastanku paralelnih dru\u0161tava te stoga ostaje ni\u0161ta do \u017eivotna la\u017e\u201c.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160ta nas je nau\u010dio primer Kosmeta?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Kao \u0161to nas je nau\u010dilo iskustvo Kosmeta, nagli priliv osoba iz druga\u010dijeg kulturnog miljea nezainteresovanih za integraciju i, u najmanju ruku, djelimi\u010dnu asimilaciju, vodi ka sukobu te diskriminaciji i razli\u010ditim oblicima nasilja prema autohtonom stanovni\u0161tvu<\/strong> u slu\u010dajevima kada je ono u manjinskom polo\u017eaju. Svako naseljavanje trenutnog srpskog etni\u010dkog i demografskog prostora zajednicama iz drugih kultura koje sa srpskom imaju veoma malo ili nimalo dodirnih ta\u010daka jeste ni\u0161ta drugo do stvaranje novog kosmetskog problema nekim budu\u0107im generacijama Srba. Kao ilustrativan primjer mo\u017ee poslu\u017eiti \u010dinjenica da je Poljska, suprotno \u010destim optu\u017ebama zapadnih medija, zaista primila vi\u0161e od dva miliona migranata,  no iz Ukrajine koja sa Poljskom ima vi\u0161e bitnih dodirnih ta\u010daka, po\u010dev\u0161i od jezika, premo kulture pa do pripadnosti istoj grupi naroda. Iskustva Poljske sa ukrajinskim migrantima su bila daleko povoljnija nego li Zapada sa migrantima iz muslimanskih zemalja. <\/p>\n\n\n\n

S obzirom na zloupotrebu principa ljudskih prava u razli\u010dite politi\u010dke svrhe sve jasnije definisane globalne elite, zahtjevi za integraciju i odre\u0111eni stepen asimilacije od strane autohtonog stanovni\u0161tva odmah bivaju prozvani rasisti\u010dkim i \u0161ovinisti\u010dkim istupima. U ovakvom sistemu pozivanje na po\u0161tovanje prava manjina poprima degenerativni oblik zasnovan na zanemarivanju prava ve\u0107ine \u0161to vodi homogenizaciji i nastanku kulturno i ideolo\u0161ki razli\u010ditih zajednica na teritoriji koja \u017eivi iluziju ujedinjene dr\u017eave. Zemlje Zapada su trenutno najbolji primjer ovih procesa , bez obzira govorimo li o Sjedinjenim Dr\u017eavama \u010dije stanovni\u0161tvo je sve dublje podjeljeno na osnovu ideolo\u0161ki odrednica, ili pak o zapadnoevropskim dr\u017eavama koje su svojevoljno \u017emure\u0107i na sve budu\u0107e probleme danas stigle na naplatu, putem kulturno i nacionalno heterogenih migranata ja\u010dale svoje ekonomije.<\/p>\n\n\n\n

Sva iskustva zemalja Zapadne Evrope, od po\u010detka migrantske krize 2015. pa do danas, upu\u0107uju na ispravnost onih politika koje onemogu\u0107avaju ulazak i ostanak velikog broja migranata. Dovoljno je uporediti broj i procentualni porast teroristi\u010dkih napada u posljednjih pet godina na istoku te na zapadu kontinenta da bi se bez rezerve moglo potvrditi kako su dr\u017eave Vi\u0161egradske grupe ispravno postupile kada su odbile da prihvate migrante sa Bliskog Istoka te Sjeverne Afrike. Uprkos svemu re\u010denome, postoji oblik migracije koji je po samoj svojoj prirodi koristan i dobrodo\u0161ao a ogleda se u repatrijaciji doma\u0107eg stanovni\u0161tva koje je uslijed razli\u010ditih okolnosti napustilo zemlju.<\/p>\n\n\n\n

Ako je suditi prema medijskim navodima zasnovanim na zvani\u010dnim statistikama razli\u010ditih institucija, od po\u010detka devedesetih godina pro\u0161loga vijeka, Srbiju je napustilo vi\u0161e od milion stanovnika.<\/strong>  Kao i u nekim drugim dijelovima svijeta mahom su odlazile visoko obrazovane osobe,   koje su istovremeno spadale u radno sposobni i reproduktivno aktivni sloj stanovni\u0161tva, upravo onaj dio nacije koji osigurava biolo\u0161ko obnavljanje i ekonomsku stabilnost.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Demografski potencijal ove grupe definitivno postoji i od su\u0161tinskog je zna\u010daja doti\u010dnom potencijalu pristupiti kako bi bio konstruktivno iskori\u0161ten za potrebe nacije. Ako ve\u0107 ne mo\u017eemo o\u010dekivati masovni povratak na prostore srpskih zemalja, \u0161to je i razumljivo kada se sagleda trenutna situacija, onda, bar u po\u010detku, neophodno je djelovati kako bi se o\u010duvale srpske zajednice u dijaspori kao istinski posebne grupacije svjesne svoje kulture i tradicije, upoznate sa svojim jezikom i istorijom te utemeljene u svome slovenskom porijeklu. Hipoteti\u010dku grupu ljudi koji ne govore srpski jezik, ne poznaju svoju istoriju niti vjersku tradiciju te su do neraspoznatljivosti utopljeni u lokalno stanovni\u0161to besmisleno je nazivati srpskom dijasporom i mo\u017ee imati svrhu jedino u okviru jeftinih dnevnopoliti\u010dkih momenata. <\/p>\n\n\n\n

Srpska dijaspora i zna\u010daj o\u010duvanja identiteta ljudi u dijaspori<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

O\u010duvanje Srba kao Srba u kontekstu dijaspore je prvi stepenik oko kojega ne mo\u017ee biti spora.<\/strong> Bez ovoga koraka, svi ostali su ili nemogu\u0107i ili daleko ote\u017eaniji nego \u0161to bi trebali biti. Matica, u na\u0161em slu\u010daju Srbija, te ostale srpske zemlje, moraju doti svoj doprinos u ovome pogledu. \u010clanovi srpske zajednice koji danas \u017eive u Sjedinjenim Dr\u017eavama \u0107e sutra mo\u017eda, spletom okolnosti, imati volju za povratkom i \u017eivotom u otad\u017ebini. Ako ne oni, eventualno njihovi potomci. Uzev\u0161i u obzir kulturolo\u0161ka i politi\u010dka previranja u Americi, ne bi bilo na odmet, od strane politi\u010dkih struktura u Srbiji, posvetiti odre\u0111ene resurse pronala\u017eenju odgovaraju\u0107ih i efikasnih mehanizama kako bi se dijaspori pomoglo u slu\u010daju dalje eskacalije politi\u010dkog nasilja.  <\/p>\n\n\n\n

Drugi korak u ovome proces mora biti ure\u0111enje dr\u017eave, ne isklju\u010divo zarad problema koji mu\u010de balkanske zemlje uop\u0161teno, ve\u0107 i zbog dugoro\u010dne stabilnosti postojanja koja se name\u0107e kao jedan od osnovnih preduslova za stabilnu i zdravu demografsku sliku<\/strong>. Ovo ne treba shvatiti kao poziv na dalju vesternizaciju srpskog dru\u0161tva, posebno kada se uzmu u obzir sve izra\u017eeniji i u javnosti sve prisutniji skandali vezani uz korupciju kako unutar zapadnih dr\u017eava, tako i unutar velikih organizacija kao \u0161to su Evropska Unija i NATO savez. Bez obzira na propagandne floskule kojima smo izlo\u017eeni ve\u0107 decenijama, ideal dru\u0161tva koje je ure\u0111eno na temelju po\u0161tivanja zakonskih normi koje same, u ve\u0107oj ili manjoj mjeri, prepoznaju odre\u0111ena prava i najni\u017eim slojevima dru\u0161tva nije nikada bio isklju\u010divi prerogativ Zapada. \u0160tavi\u0161e, za srpsko dru\u0161tvo, s ciljem o\u010duvanja njegovih zdravih segmenata te ozdravljenja onih pogo\u0107enih razli\u010ditim patologijama, bilo bi preporu\u010dljivije izvr\u0161iti otklon od pravnih normi sa zapada \u010dije dr\u017eave, upravo putem svojih pravnih sistema, postaju sve sklonije promociji i podsticanju razli\u010ditih devijantnih pona\u0161anja koja imaju negativan odraz na tradicionalne porodi\u010dne vrijednosti te na samu sposobnost zasnivanja porodice.<\/p>\n\n\n\n

Ne treba smetnuti s uma da bi eventualna repatrijacija zna\u010dajnijeg broja Srba iz dijaspore imala pozitivnog uticaja i van demografske problematike<\/strong>. Prenos znanja, koji bi vjerovatno bio pra\u0107en i prenosom tehnologije, odnosno razvojem novih doma\u0107ih tehnologija, imao bi izuzetan zna\u010daj za dalje ja\u010danje ekonomije i njenu diverzifikaciju, posebno u oblastima informati\u010dkih tehnologija, robotike te naprednih proizvodnih metoda. Dijaspora, bez obzira na fizi\u010dko postojanje van granica srpskih zemalja, je i dalje sastavni dio srpskog nacionalnog bi\u0107a te se o njoj kao takvoj mora voditi briga iz matice u svakom pogledu i koliko je to realno mogu\u0107e. Demografija, iako ne\u0161to \u010demu se mora posvetiti svaka generacija, nije isklju\u010divo vezana za samo jednu generaciju, ve\u0107 se mora shvatiti kao kontinusan proces. Dopustiti postepeno utapanje raseljenog stanovni\u0161tva u strana dru\u0161tva bez komentara ili poku\u0161aja da se takav proces zaustavi i preokrene se mo\u017ee tuma\u010diti kao odraz arogantne neodgovornosti prema srpskom narodu u njegovoj fizi\u010dkoj i vremenskoj ukupnosti.<\/p>\n\n\n\n

U okvirima srpskog dru\u0161tva i medijske scene se \u010desto govori o demografiji posebno zbog negativnih trendova koji su dio na\u0161e svakodnevnice ve\u0107 nekoliko decenija. \u010cesto se isti\u010de \u010dinjenica da demografija spada u jedan od klju\u010dnih faktora koji uti\u010de na mnogo drugih oblasti.<\/p>\n\n\n\n

Ekonomija je o\u010digledan primjer s obzirom da pozitivan i stabilan prira\u0161taj omogu\u0107ava istovremeno zadovoljenje potreba tr\u017ei\u0161ta rada, prirodnu smjenu generacija u kontigentu radno sposobnog stanovni\u0161tva, te podsti\u010de rast potra\u017enje za uslugama i robom. Demografija se odra\u017eava i na stepen sigurnosti odre\u0111enog podru\u010dija s obzirom da pozitivan prira\u0161taj odr\u017eava visok stepen homogenosti u pogledu kulturne, nacionalne i religijske pripadnosti te smanjuje mogu\u0107nost nastanaka manjinskih separatisti\u010dkih tendencija koje, kao \u0161to nas je iskustvo pou\u010dilo,<\/strong> mogu relativno brzo dovesti do nastanka teroristi\u010dki nastrojenih grupacija. Iako postoje izuzeci, postojanje brojnog i nacionalno svjesnog stanovni\u0161tva na jednoj teritoriji predstavlja jednu od najpouzdanijih garancija sposobnosti nacionalne prestonice da na doti\u010dnom podru\u010diju neometano provodi politike u interesu cjeloga naroda.<\/p>\n\n\n\n

Demografija i o\u010duvanje kulturnog naslije\u0111a<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Demografska slika tako\u0111e igra zna\u010dajnu ulogu u procesu o\u010duvanje tradicije i kulturnog naslje\u0111a.<\/strong> Jedan od ilustrativniih primjera u ovome pogledu vezan je za dio Azerbejd\u017eana koji do nedavno nije uop\u0161te bio spojen sa ostatkom dr\u017eave<\/strong>. Naime, prema istorijskim izvorima, azerbejd\u017eanska enklava Naki\u010devan je veoma dug vremenski period bila sastavni dio onoga \u0161to bi mogli nazvati jermenskim etni\u010dkim prostorom. Nakon potresa sa po\u010detka pro\u0161loga vijeka i genocida na Jermenima od strane Turaka, demografska situacija se na doti\u010dnom prostoru promjenila. U okviru SSSR-a ova teritorija je od strane komunisti\u010dkog vo\u0111stva podarena Azerbejd\u017eanu gdje je i ostala nakon raspada Sovjetskog Saveza.<\/p>\n\n\n\n

Teritorija dana\u0161nje azerbejd\u017eanske enklave je bila izuzetno bogata drevnim spomenicima jermenske kulture. Nakon postizanja nezavisnosti, Azeri su u period od 1997. do 2006. putem zvani\u010dno sankcionisanog kulturocida, uni\u0161tili 89 srednjovjekovnih crkava, 5.840 ka\u010dkara (kameni blokovi ukra\u0161eni hri\u0161\u0107anskim simbolima, sli\u010dni srednjovjekovnim srpskim ste\u0107cima) te vi\u0161e od 22.000 nadgrobnih spomenika.   Sli\u010dan odnos prema sakralnim spomenicima autohtonog stanovni\u0161tva mogli smo da uo\u010dimo i kod \u0160iptara na Kosovu i Metohiji. S obzirom na ranije pona\u0161anje Bakua, rasplet kavkaskog sukoba je probudio bojazan kako pojedinaca tako i uglednih svjetskih institucija da bi kulturna dobra jermenskog naroda u teritorijama pod kontrolom Azera mogla do\u017eiviti sli\u010dnu sudbinu. <\/p>\n\n\n\n

Negativan prirodni prira\u0161taj srpskog naroda i mogu\u0107i pravci djelovanja<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

S obzirom da se srpski narod ve\u0107 vi\u0161e decenija suo\u010dava sa problemom nedovoljnog prira\u0161taja, ovo pitanje se ne mo\u017ee povoljno rje\u0161iti u kratkom vremenskom periodu.<\/strong> Uprkos \u010destim isticanjima nepovoljne demografije, sti\u010de se utisak da politi\u010dka i druge elite ne shvataju trenutno demografsko stanje kao jedan od klju\u010dnih problema. Negativan prira\u0161taj se mora posmatrati kao problem prvoga reda te eventualno kao osnovni problem srpskoga dru\u0161tva iz koga izviru, u potpunosti ili djelimi\u010dno, brojni drugi problemi. Bez zdrave demografije koja bar osigurava prostu obnovu stanovni\u0161tva, zajednica i u drugim oblastima neminovno postaje osifikovanija gube\u0107i sposobnost prilago\u0111avanja vanjskim i unutra\u0161njim izazovima.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Jedan od klju\u010dnih pravaca djelovanja, ako nam je ve\u0107 namjera popravljanje demografskih prognoza, mora biti i shvatanje, kako na stepenu pojedinca tako i na stepenu zajednice, da je po\u017eeljan broj djece, po porodici, dvoje ili vi\u0161e. Nesporno je da dr\u017eava i dru\u0161tvo moraju, putem svojih politika i normi, podr\u017eavati ovu praksu no istovremeno je neophodno da u okviru samoga pojma porodice predstava o dvoje ili troje djece postane uobi\u010dajena. Putem razli\u010ditih oblika obrazovanja kako mla\u0111ih tako i zrelijih slojeva dru\u0161tva ovo je mogu\u0107e posti\u0107i i neophodno je u \u0161irem dru\u0161tvenom kontekstu razgovarati o ovoj problematici. Kao \u0161to je na po\u010detku teksta istaknuto, demografska statistika ne trpi diskusiju. Dvoje do troje djece po porodici je neophodno kako bi se postigla stopa proste zamjene stanovni\u0161tva. U trenutku kada se postigne stopa fertiliteta od 2.1 vremenska dimenzija postaje klju\u010dna s obzirom da je neophodno odr\u017eavati doti\u010dnu stopu du\u017ei niz godina kako bi se ispravile demografske devijacije akumulisane decenijama.<\/p>\n\n\n\n

Iako se pitanje demografskih tokova \u010desto pojavljuje u srpskoj medijskoj sferi, \u010dinjenica ostaje da se nedovoljno radi po tom pitanju te da preduzete mjere daju slabe rezultate.<\/strong> <\/p><\/blockquote>\n\n\n\n

Ovo je neodr\u017eivo stanje i ono \u0107e se, to je neminovnost, odraziti i na politi\u010dku, ekonomsku i sigurnosnu sliku srpskog naroda. Prostora i potrebe za korekcijom po pitanju demografije ima i ona je neophodna s obzirom da se, po logici dru\u0161tvenog postojanja, name\u0107e kao temelj obnove \u010ditavoga dru\u0161tva, u svakoj njegovoj sferi, te se istovremeno javlja kao jedan od klju\u010dnih elemenata u o\u010duvanju kulturnog i tradicijskog kontinuiteta.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n

U narednom tekstu Ljubi\u0161e Malenice bi\u0107e rije\u010di o odnosu feminizma i demografske slike dru\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

               Statistička računica demografskog procesa je neumoljiva. Za očuvanje stabilne populacije jedne nacije neophodno je<\/p>\n","protected":false},"author":33,"featured_media":3642,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[2,4],"tags":[482,483,481,484],"class_list":["post-3637","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-mladi-i-politika","category-stavovi","tag-bela-kuga","tag-bijela-kuga","tag-demografija","tag-natalitet"],"yoast_head":"\nDEMOGRAFIJA KAO SUDBINA: Kako da nas ne ostane samo pod jednom kru\u0161kom – Pokreni<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Demografija - Za o\u010duvanje stabilne populacije jedne nacije neophodno je da ukupna stopa fertiliteta bude 2.1 ro\u0111eno dijete\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"DEMOGRAFIJA KAO SUDBINA: Kako da nas ne ostane samo pod jednom kru\u0161kom – Pokreni\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Demografija - Za o\u010duvanje stabilne populacije jedne nacije neophodno je da ukupna stopa fertiliteta bude 2.1 ro\u0111eno dijete\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Pokreni\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-02-10T17:59:16+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-02-17T10:02:05+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/natalite_je_nas_prioritet_-_naslovna-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"850\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"480\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Ljubi\u0161a Malenica\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Ljubi\u0161a Malenica\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"23 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/02\\\/10\\\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/02\\\/10\\\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Ljubi\u0161a Malenica\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a2e0eb6b587386316e6045cc4cf8e27e\"},\"headline\":\"DEMOGRAFIJA KAO SUDBINA: Kako da nas ne ostane samo pod jednom kru\u0161kom\",\"datePublished\":\"2021-02-10T17:59:16+00:00\",\"dateModified\":\"2021-02-17T10:02:05+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/02\\\/10\\\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\\\/\"},\"wordCount\":4528,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/02\\\/10\\\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/natalite_je_nas_prioritet_-_naslovna-1.jpg\",\"keywords\":[\"bela kuga\",\"bijela kuga\",\"demografija\",\"natalitet\"],\"articleSection\":[\"Mladi i politika\",\"Stavovi\"],\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/02\\\/10\\\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/02\\\/10\\\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/02\\\/10\\\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\\\/\",\"name\":\"DEMOGRAFIJA KAO SUDBINA: Kako da nas ne ostane samo pod jednom kru\u0161kom – Pokreni\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/02\\\/10\\\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/02\\\/10\\\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/natalite_je_nas_prioritet_-_naslovna-1.jpg\",\"datePublished\":\"2021-02-10T17:59:16+00:00\",\"dateModified\":\"2021-02-17T10:02:05+00:00\",\"description\":\"Demografija - Za o\u010duvanje stabilne populacije jedne nacije neophodno je da ukupna stopa fertiliteta bude 2.1 ro\u0111eno dijete\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/02\\\/10\\\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/02\\\/10\\\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/02\\\/10\\\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/natalite_je_nas_prioritet_-_naslovna-1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/02\\\/natalite_je_nas_prioritet_-_naslovna-1.jpg\",\"width\":850,\"height\":480},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/02\\\/10\\\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"\u041f\u043e\u0447\u0435\u0442\u043d\u0430\",\"item\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"DEMOGRAFIJA KAO SUDBINA: Kako da nas ne ostane samo pod jednom kru\u0161kom\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/\",\"name\":\"Pokreni\",\"description\":\"Pozitivni primeri i aktuelne teme iz druga\u010dijeg ugla\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#organization\",\"name\":\"Generacija koja mo\u017ee\",\"url\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/01\\\/Artboard-8@3x.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/01\\\/Artboard-8@3x.png\",\"width\":1214,\"height\":330,\"caption\":\"Generacija koja mo\u017ee\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a2e0eb6b587386316e6045cc4cf8e27e\",\"name\":\"Ljubi\u0161a Malenica\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/83e2eaa300ff6e4b9b09e1093f6c5b1c25d99ff7d34d61457c95b6e7717de380?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/83e2eaa300ff6e4b9b09e1093f6c5b1c25d99ff7d34d61457c95b6e7717de380?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/83e2eaa300ff6e4b9b09e1093f6c5b1c25d99ff7d34d61457c95b6e7717de380?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Ljubi\u0161a Malenica\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/author\\\/ljubisa-malenica\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"DEMOGRAFIJA KAO SUDBINA: Kako da nas ne ostane samo pod jednom kru\u0161kom – Pokreni","description":"Demografija - Za o\u010duvanje stabilne populacije jedne nacije neophodno je da ukupna stopa fertiliteta bude 2.1 ro\u0111eno dijete","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"DEMOGRAFIJA KAO SUDBINA: Kako da nas ne ostane samo pod jednom kru\u0161kom – Pokreni","og_description":"Demografija - Za o\u010duvanje stabilne populacije jedne nacije neophodno je da ukupna stopa fertiliteta bude 2.1 ro\u0111eno dijete","og_url":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/","og_site_name":"Pokreni","article_published_time":"2021-02-10T17:59:16+00:00","article_modified_time":"2021-02-17T10:02:05+00:00","og_image":[{"width":850,"height":480,"url":"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/natalite_je_nas_prioritet_-_naslovna-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Ljubi\u0161a Malenica","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434":"Ljubi\u0161a Malenica","\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430":"23 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/"},"author":{"name":"Ljubi\u0161a Malenica","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#\/schema\/person\/a2e0eb6b587386316e6045cc4cf8e27e"},"headline":"DEMOGRAFIJA KAO SUDBINA: Kako da nas ne ostane samo pod jednom kru\u0161kom","datePublished":"2021-02-10T17:59:16+00:00","dateModified":"2021-02-17T10:02:05+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/"},"wordCount":4528,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/natalite_je_nas_prioritet_-_naslovna-1.jpg","keywords":["bela kuga","bijela kuga","demografija","natalitet"],"articleSection":["Mladi i politika","Stavovi"],"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/","url":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/","name":"DEMOGRAFIJA KAO SUDBINA: Kako da nas ne ostane samo pod jednom kru\u0161kom – Pokreni","isPartOf":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/natalite_je_nas_prioritet_-_naslovna-1.jpg","datePublished":"2021-02-10T17:59:16+00:00","dateModified":"2021-02-17T10:02:05+00:00","description":"Demografija - Za o\u010duvanje stabilne populacije jedne nacije neophodno je da ukupna stopa fertiliteta bude 2.1 ro\u0111eno dijete","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-RS","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/#primaryimage","url":"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/natalite_je_nas_prioritet_-_naslovna-1.jpg","contentUrl":"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/natalite_je_nas_prioritet_-_naslovna-1.jpg","width":850,"height":480},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/02\/10\/demografija-kao-sudbina-kako-da-nas-ne-ostane-samo-pod-jednom-kruskom\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"\u041f\u043e\u0447\u0435\u0442\u043d\u0430","item":"https:\/\/pokreni.rs\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"DEMOGRAFIJA KAO SUDBINA: Kako da nas ne ostane samo pod jednom kru\u0161kom"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#website","url":"https:\/\/pokreni.rs\/","name":"Pokreni","description":"Pozitivni primeri i aktuelne teme iz druga\u010dijeg ugla","publisher":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/pokreni.rs\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#organization","name":"Generacija koja mo\u017ee","url":"https:\/\/pokreni.rs\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-RS","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/Artboard-8@3x.png","contentUrl":"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/Artboard-8@3x.png","width":1214,"height":330,"caption":"Generacija koja mo\u017ee"},"image":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#\/schema\/logo\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#\/schema\/person\/a2e0eb6b587386316e6045cc4cf8e27e","name":"Ljubi\u0161a Malenica","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-RS","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/83e2eaa300ff6e4b9b09e1093f6c5b1c25d99ff7d34d61457c95b6e7717de380?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/83e2eaa300ff6e4b9b09e1093f6c5b1c25d99ff7d34d61457c95b6e7717de380?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/83e2eaa300ff6e4b9b09e1093f6c5b1c25d99ff7d34d61457c95b6e7717de380?s=96&d=mm&r=g","caption":"Ljubi\u0161a Malenica"},"url":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/author\/ljubisa-malenica\/"}]}},"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3637","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/33"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3637"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3637\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3645,"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3637\/revisions\/3645"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3642"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3637"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3637"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3637"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}