{"id":3906,"date":"2021-03-23T10:56:00","date_gmt":"2021-03-23T09:56:00","guid":{"rendered":"https:\/\/pokreni.rs\/?p=3906"},"modified":"2021-03-24T22:02:27","modified_gmt":"2021-03-24T21:02:27","slug":"osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/","title":{"rendered":"Osvrt na Zakon o istopolnim zajednicama"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ministar za ljudska i manjinska prava i dru\u0161tveni dijalog u Vladi Srbije, Gordana \u010comi\u0107, je u novembru pro\u0161le godine najavila usvajanje zakona o istospolnim partnertstvima. Prema \u010comi\u0107evoj, zakon bi trebao da se prona\u0111e u skup\u0161tiskoj proceduri prije prolje\u0107a 2021.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rasprava vezana uz ovaj zakon, i oblast koju bi on trebao da ure\u0111uje, otvara prostor za kriti\u010dko posmatranje ovoga pitanja putem osvrtanja na nekoliko bitnih aspekata. Iako postoji vi\u0161e elemenata kojima je neophodno posvetiti pa\u017enju kada govorimo o legalizaciji istospolnih zajednica, <strong>u okviru ovoga teksta \u0107emo razmotriti problematiku Overtonovog prozora, pitanje statusa Ustava Srbije te odnos izme\u0111u eventualnih istospolnih zajednica i usvajanja djece.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tekst Radija Slobodna Evropa, posve\u0107en ovome pitanju, navodi da bi ovim putem \u201e<strong>istospolni parovi dobili neka od osnovnih prava koja do danas nemaju, poput prava na podelu imovine, nasle\u0111ivanja partnera ili u\u010de\u0161\u0107a u dono\u0161njenju odluka u slu\u010daju bolesti, te posete partnera u bolnici ili zatvoru\u201c.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Maja \u0160enk, programski koordinator oranizacije za lezbejska ljudska prava, Labris, je istakla da \u201eto nisu nikakava posebna prava i mi ih ne ostvarujemo na u\u0161trb strejt zajednice. Samo \u017eelimo ono \u0161to je njima oduvek omogu\u0107eno\u201c. Marko Mihailovi\u0107, direktor \u201eBeograd prajda\u201c se osvrnuo na \u010dinjenicu da predlo\u017eeni zakon ne\u0107e priznati istospolni brak niti \u0107e dozvoliti usvajanje djece izjaviv\u0161i \u201enaravno da smatramo da je definicija braka diskrimini\u0161u\u0107a, ali u ovome trenutku samo \u017eelimo da istispolni parovi imaju dostojanstvo koje bi svako ljudsko bi\u0107e trebalo da ima.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ako je suditi prema izjavi predsjednika Gej lezbejskog info centra, Predraga Azdejkovi\u0107a, pitanje doti\u010dnog zakona je ve\u0107 rje\u0161eno. Naime, prilikom intervjua za B92.net Azdejkovi\u0107 isti\u010de svoje o\u010dekivanje da \u0107e spomenuti zakon biti usvojen te da \u201e<strong>Vlada, a i ministar \u010comi\u0107 se ne bi upu\u0161tali u ceo proces da nisu sigurni da \u0107e to biti usvojeno\u201c.<\/strong> Kao \u0161to se moglo i o\u010dekivati, svi oni koji su pozivaju na dono\u0161enje ovoga zakona svoj stav pravdaju humanisti\u010dkim razlozima, odnosno izjedna\u010davanjem u pravima.<br>Profesor Pravnoga fakulteta u Kragujevcu, Zoran \u010cvorovi\u0107, prilikom gostovanja u emisiji Dijalog, napominje da \u201emi zanemarujemo gde je mo\u0107. Dakle, mo\u0107 je negde spolja. A neko ko unutra eventualno sprovodi tu\u0111u volju, on ne mo\u017ee da bude glavna meta\u2026Ovaj zakon ne dolazi direktnom voljom vlasti, vlast je samo kooperativna kako bi sada\u0161nja garnitura ostala na vlasti. Pritisak dolazi iz Brisela zato \u0161to \u010dlanstvo u Savetu Evrope, jer je Evropski sud za ljudska prava nadle\u017ean za sve \u010dlanice Saveta Evrope. <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kada pogledamo praksu Evropskog suda za ljudska prava i kada pogledamo promene u zakonodavstvu svih \u010dlanica Saveta Evrope mi jasno vidimo da je, na primer, Gr\u010dka 2015. godine izgubila sudski spor pred sudom u Strazburu zato \u0161to nije imala zakon o istospolnim partnerstvima\u201c.<br>Iz ranijeg navoda se mo\u017ee zaklju\u010diti da su trenutne srpske vlasti primorane uskladiti zakonodavstvo Srbije sa zakonodavnim normama Evropske Unije. Profesor \u010cvorovi\u0107 u nastavku razgovora isti\u010de da se kroz ovaj zakon homoseksualnim parovima pru\u017eaju ista imovinska prava koja stoje na raspolaganju supru\u017enicima te da se vr\u0161i izjedna\u010davanje braka, koji je definisan ustavom kao zajednica mu\u0161karca i \u017eene, i homoseksualne veze u pogledu forme s obzirom da je proces zaklju\u010divanja obje zajednice identi\u010dan pred zakonom. Uzev\u0161i navedeno u obzir, postaje jasno da je novi zakon u suprotnosti sa ustavom zemlje, \u0161to bi eventualno pru\u017eilo i priliku za njegovo uklanjanje ako bi se mogao tuma\u010diti kao neustavan, no istovremeno, usvajanjem ovoga zakona bi se mogao otvoriti put ka dovo\u0111enju u pitanje samoga ustava Srbije kao i pravne definicije institucije braka.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"has-text-align-center wp-block-heading\">Stanje u EU<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovde nije na odmet ista\u0107i da postoje \u010dlanice Evropske Unije, istovremeno i \u010dlanice Savjeta Evrope, koje ne dozvoljavaju niti istospolne zajednici niti gej brak. Ako tako mogu postupati punopravne \u010dlanice, za\u0161to ne i Srbija?<br>Pored pravno upitne prirode ovoga zakona, njegovo dono\u0161enje je protiv volje velike ve\u0107ine gra\u0111ana Srbije. Prema istra\u017eivanju ameri\u010dkog Nacionalnog Demokratskog Instituta (National Democratic Institute &#8211; NDI) iz 2015. godine, 88% od ukupnog broja ispitanika iz Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine te Albanije je protiv istospolnih brakova ili zajednica. S obzirom da je ovo prosjek za sve ispitanike sa prostora Zapadnog Balkana, mo\u017eemo pretpostaviti da se stepen protivljenja istospolnim zajednicama koje opona\u0161aju brak unutar pojedina\u010dnih dr\u017eava kre\u0107e izme\u0111u 85-90%.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S obzirom da \u0107emo se prvenstveno pozabaviti problematikom Overtonovog prozora, mo\u017eemo iskoristiti ranije citiranu izjavu gospodina Mihailovi\u0107a kao indikativnu u smislu budu\u0107ih zahtjeva predstavnika homoseksualnih grupa u Srbiji. Izuzetno je va\u017eno uo\u010diti da ve\u0107 sada Mihailovi\u0107 isti\u010de trenutnu definiciju braka u Srbiji kao \u201ediskriminu\u0161\u0107u\u201c, \u0161to podrazumjeva da \u0107e doti\u010dna neminovno biti napadnuta uz kori\u0161tenje istih floskula koje se trenutno koriste za potrebe progruravanja zakona o istospolnim zajednicama.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"has-text-align-center wp-block-heading\">\u0160ta je Overtonov prozor?<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Overtonov prozor, ina\u010de intelektualno \u010dedo politi\u010dkog analiti\u010dara D\u017eozefa Overtona, se mo\u017ee definisati kao relativno dugotrajan i postepen proces kojim se unutar jednoga dru\u0161tva uvode i normalizuju ranije neprihvatljive ideje. <\/strong>U okviru Overtonovog prozora odre\u0111ena ideja mo\u017ee biti, u pogledu stepena prihvatljivosti, definisana kao nezamisliva, radikalna, prihvatljiva, razumna, popularna i kao politika, u smislu zvani\u010dne dr\u017eavne politike. Isticanjem definicije braka kao \u201ediskrimini\u0161u\u0107e\u201c direktor \u201eBeograd prajda\u201c ve\u0107 sada izjedna\u010dava tradicionalni brak sa ne\u010dim negativnim jer se diskriminacija po automatizmu \u010dita kao negativna karakteristika, bez obzir na okolnosti i mogu\u0107e interese onih koji govore o diskriminaciji. Ve\u0107 sada se vr\u0161i poku\u0161aj pomjeranja Overtonovog prozora po pitanju shvatanja definicije braka sa ciljem njene promjene.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sam Overton je smatrao da \u201euloga organizacija poput njegove nije da lobiraju politi\u010dare kako bi oni podr\u017eali ideje smje\u0161tene van prozora ve\u0107 uvjeriti bira\u010de da ideje koje se nalaze van prozora, zapravo spadaju unutar njega. U slu\u010daju uspjeha, ideja ranije smatrana nezamislivom mo\u017ee postati do toga stepena sveprisutna da je te\u0161ko zamisliti druga\u010dije stanje stvari\u201c.<br>Kao \u0161to vidimo, svrha Overtonovog prozora jeste da postepeno pomjera granice prihvatljivoga putem vje\u0161ta\u010dki stvorenog dijaloga, pokrenutog od strane specifi\u010dnih interesnih grupa, kao \u0161to su razli\u010diti lobiji. Sam Overton jasno stavlja do znanja da svrha prozora nije suo\u010davanje sa temama van prihvatljivog, koje neki politi\u010dari mo\u017eda podr\u017eavaju, putem pru\u017eanja argumenata za njihovo prihvatanje. Svrha je anestezirati obi\u010dne gra\u0111ane u pogledu njihovog moralnog ili kriti\u010dkog odnosa prema idejama koje su ranije bile nezamislive kao dru\u0161tveno prihva\u0107ene pojave, te stvoriti prostor za normalizaciju rasprave o datim idejama \u010dime one i stupaju u okvir prozora. Kao ilustrativan primjer mo\u017ee poslu\u017eiti odnos prema pedofiliji u nekim zemljama Zapada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U parametrima Overtonovog prozora, pedofilija spada u kategoriju fenomena koji su nezamislivi kao \u0161iroko rasprostranjeni i prihva\u0107eni od strane dru\u0161tvene zajednice. Ovakav stav je zajedni\u010dki ogromnoj ve\u0107ini stanovnika kako na Zapadu tako i na Istoku. Uprkos jasnoj odbojnosti koju ve\u0107ina stanovnika gaji prema ovakvome pona\u0161anju, u zapadnim zemljama postoje oni koji pozivaju na druga\u010diji odnos ka ovome problemu. Ovaj poziv poprima, kao \u0161to \u0107emo vidjeti, razli\u010dite oblike no su\u0161tina je ista i ogleda se u promjeni shvatanja \u0161ta pedofilija zapravo ozna\u010dava.<br>Pedofilija se, uop\u0161teno, defini\u0161e kao seksualna perverzija \u010diji objekat po\u017eude su djeca. Unutar psihijatrije, pedofilija je \u201eporeme\u0107aj okarakterisan ponavljanim i intenzivnim seksualnim fantazijama, porivima ili pona\u0161anjima usmjerenim ka djeci obi\u010dno mla\u0111oj od trinaest godina\u201c. Bez obzira kako posmatrali pedofiliju, kao degenerativno pona\u0161anje osoba svjesnih svojih postupaka ili pak kao te\u0161ki mentalni poreme\u0107aj nad kojim odre\u0111ena osoba nema kontrolu, nesumnjivo je da samo pona\u0161anje pripada kategoriji neprihvatljivoga. Ka\u017enjavali je ili lije\u010dili, pedofilija ostaje perverzija odbojna normalnom dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Uprkos navedenom, postoje elementi dru\u0161tva kojima je namjera, iz ovoga ili onoga razloga, promjeniti trenutni status pedofilije. Kao jedan od ilustrativnijih primjera mo\u017ee poslu\u017eiti Mirjam Hejn, njema\u010dki student koja se u\u010desnicima TEDx doga\u0107aja organizovanom na Univerzitetu u Vurcbergu obratila sa prezentacijom na temu \u201ePedofilija je prirodna seksualna orijentacija\u201c. U toku svoga govora Hejn je pedofiliju predstavila kao nepromjenjivu li\u010dnu karakteristiku, porede\u0107i je sa heteroseksualno\u0161\u0107u, te je svoje stavove opravdala tvrdnjom da ne bi trebali \u201epove\u0107avati patnju pedofila njihovim isklju\u010divanjem, ruganjem ili okrivljivanjem\u2026Postupaju\u0107i tako, mi pove\u0107avamo njihovu izolaciju i \u0161anse za seksualno zlostavljanje djece\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ve\u0107 ovde mo\u017eemo uo\u010diti poku\u0161aj pomjeranja Overtonovog prozora kroz tvrdnju da je pedofilija sasvim normalna seksualna orijentacija koja se mo\u017ee, bez ve\u0107ih problema, uporediti sa heteroseksualizmom<\/strong>. Ne iznena\u0111uje ni igranje na kartu emocija te kori\u0161tenje pojma patnje. Svrha nije humanizovate osobe koje su podlegle pedofiliji kao mentalnom poreme\u0107aju, svrha je normalizovati samu pedofiliju putem davanja ljudskoga lica jednom degenerativnom fenomenu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Predavanje Mirjam Hejn je do\u010dekano sa kritikom kako od strane obi\u010dnih gra\u0111ana tako i od strane struke, no \u010dinjenica ostaje da je gospo\u0111ica Hejn bila student u trenutku govora, te da \u0107e ve\u0107 sutra ona eventualno pripadati sloju obrazovanih ljudi koji bi trebali sloviti kao elita dru\u0161tva i kojoj bi trebalo biti povjereno usmjeravanje i o\u010duvanje istoga. Razloga za brigu ne bi bilo da je ispad Hejnove izolovan slu\u010daj, no napori za uvo\u0111enje pedofilije u sferu svakodnevnog mogu se prona\u0107i jo\u0161 po\u010detkom osamdesetih godina kada su se \u0161irom Zapada pojavile organizacije sa ciljem zastupanja pedofila. Mnoge od doti\u010dnih grupa su u me\u0111uvremenu rasformirane ili rasturene od strane policijski organa, no pokrenuti proces nije odstranjen iz dru\u0161tvenog toka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U \u010dlanku za britanski Gardijan, iz 2013. D\u017eon Henli opisuje kako je \u201eNacionalni savjet za gra\u0111anske slobode, trenutno poznat kao lobisti\u010dka grupa pod imenom Liberti, 1976. podnio parlamentarnom odboru prijedlog za reviziju krivi\u010dnog zakona unutar kojeg se isticalo da \u201eseksualna iskustva sa odraslom osobom u koja se djete svojevoljno upusti ne uzrokuju nikakvu prepoznatljivu \u0161tetu\u2026Su\u0161tinska potreba je promjena stava koji pretpostavlja da svi slu\u010dajevi pedofilije uzrokuju trajnu \u0161tetu\u201c.<br>\u0160tavi\u0161e, tokom 70-tih, grupe poput Pedofilske akcije za oslobo\u0111enje (Pedophile Action for Liberation) te Pedofilske razmjene informacija (Pedophile Information Exchange) su postale \u010dlanovi Nacionalnog savjeta za gra\u0111anske slobode, jedne od najstarijih i najpoznatijih zagovara\u010dkih grupa u Velikoj Britaniji, koji je kasnije i otvoreno dovodio u pitanje prirodu traume \u017ertava pedofilije. U istom periodu, na teritoriji Sjedinjenih Dr\u017eava oformljena je organizacija pod nazivom Sjevernoameri\u010dka asocijacija za ljubav izme\u0111u mu\u0161karaca i dje\u010daka (North American Man\/Boy Love Association &#8211; NAMBLA) \u010diji svrha je bila sli\u010dna kao i kod grupacija iz Velike Britanije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sam \u010dlanak iz Gardijana, spomenut ranije, indiferentan je prema temi i slu\u017ei kako bi dodatno zamutio vodu, s obzirom da je pro\u017eet pitanjima o ispravnosti normalnog shvatanja pedofilije te se Henli u jednom trenutku \u010dak i poziva na holandsko istra\u017eivanje iz 1987. u okviru kojega se nekolicina dje\u010daka pozitivno odnosila prema svojoj vezi sa starijim mu\u0161karcima. Ovakvo postepeno nagrizanje moralnog temelja nije strano medijima, te se sli\u010dni \u010dlanci mogu prona\u0107i i u drugim glasilima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U 2017. BiBiSi objavljuje \u010dlanak pod nazivom \u201eMladi pedofili koji isti\u010du da ne zlostavljaju djecu\u201c. Godinu ranije, \u010dlanak britanskog Independenta \u201ePedofilija, seksualna orijentacija kao \u0161to je heterseksualnost ili homoseksualnost\u201c prenosi mi\u0161ljenje neimenovanog psihologa koji zastupa isti stav kao i ranije spomenuta gospo\u0111ica Hejn. U drugoj polovini 2020. Njujork Tajms objavljuje \u010dlanak sa naslovom \u201eOptu\u017eeni za seksualni zlo\u010din, no bez \u017ertava\u201c koji se bavi osobama uhap\u0161enim prilikom policijske akcije u okviru koje su se policijski slu\u017ebenici na dru\u0161tvenim mre\u017eama predstavljali kao maloljetnici te tako poku\u0161avali da identifikuju pedofile.<br>Uporedo sa forsiranjem novoga narativa u klasi\u010dnim medijima, postoje naznake da je u toku i tiha kampanja kojom se \u017eeli transformisati shvatanje pedofilije, pa se \u010dak i samo ime mjenja te pedofili postaju \u201eosobe koje privla\u010de maloljetnici\u201c (Minor Attracted Persons &#8211; MAP). Najuo\u010dljiviji primjer iz 2020. je prikazivanje filma \u201eSlatiki\u0161i\u201c (Cuties) na ameri\u010dkom servisu Netfliks koji, prema navodima autora, nosi poruku upozorenja na pedofiliju i dje\u010diju pornografiju. Sam na\u010din na koji su navodne poruke predstavljene gledaocima dovodi u pitanje iskrenost autora s obzirom da u toku filma mlade djevoj\u010dice u vi\u0161e navrata u\u010destvuju u o\u010digledno seksualizovanim scenama plesa, pri \u010demu ovo nisu jedini problemati\u010dni elementi ostvarenja.<br>Bez potrebe da, u okviru ovoga teksta, ulazimo dublje u pozadinu i razloge nastanka filma \u201eSlatki\u0161i\u201c dovoljno je ista\u0107i da je doti\u010dni film snimljen, te da jasno oslikava pomjeranje Overtonovog prozora, s obzirom da prije pedesetak godina projekat ove vrste ne bi obi\u010dnoj osobi pao na pamet niti bi zvani\u010dni mediji promovisali takvo stvarala\u0161tvo. \u0160tavi\u0161e, bujici osoba koje su kritikovale kako film tako i mre\u017eu Netfliks zbog prikazivanja se suprotstavila manja grupacija koja je film otvoreno podr\u017eala ne vide\u0107i u njemu ni\u0161ta problemati\u010dno. Overtonov prozor je pomjeren, uprkos otporu ve\u0107ine gra\u0111anstva.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"has-text-align-center wp-block-heading\">Pravni odnos braka i istopolne zajednice<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pored opasnosti od normalizacije razli\u010ditih nepo\u017eeljnih pojava, uvo\u0111enje novoga zakona mo\u017ee istovremeno poslu\u017eiti kao odsko\u010dna daska za napad na ustav Srbije. U prethodnom djelu teksta naveli smo mi\u0161ljenje profesora <strong>Zorana \u010cvorovi\u0107a koji isti\u010de da \u0107e u pravno-imovinskom i formalnom smislu brak i istospolna zajednica biti izjedna\u010deni unutar zakonskog sistema Srbije. <\/strong>S obzirom na takvo stanje, odmah se mo\u017ee postaviti pitanje \u0161ta je brak kao institucija. Jednom kada se doti\u010dno pitanje postavi, bez sumnje \u0107e se pojaviti strane zainteresovane za promjenu tradicionalnog shvatanja braka te \u201eliberalizaciju\u201c njegove definicije.<br>Doti\u010dni akteri \u0107e vjerovatno biti okupljeni oko istih pojedinaca i organizacija koje danas zagovaraju uvo\u0111enje istospolnih zajednica. Pravna nedefinisanost braka, koja proisti\u010de iz ovakve situacija, stvara napetost na relaciji izme\u0111u ustavne definicije braka i definicije istospolne zajednice, obilje\u017eene svim karakteristikama koje ima i brak.<br>Dovo\u0111enjem pravnog sistema Srbije u ovaj polo\u017eaj ostavlja se prostor za kritiku ustava te poziv na njegovu promjenu. O\u010dekivati da \u0107e se novim zakonom okon\u010dati razgovor o homoseksualnim osobama u Srbiji je naivno i mo\u017ee se smatrati, u skladu sa iskustvima drugih dr\u017eava, da je ovo tek prvi korak u borbi protiv tradicionalne porodice i njene uloge u dru\u0161tvu. Oni koji trenutno pitanje istospolnih zajednica posmatraju kroz prizmu prava pojedinca zanemaruju negativne konotacije takvih pravnih normi na organski nastala shvatanje porodice i braka.<br>Brak kao institucija po\u010diva na biolo\u0161koj komplementarnosti mu\u0161karca i \u017eene. Biologija, po svojoj prirodi li\u0161ena emocija, po\u010diva na prirodnim procesima utemeljenim na stvarnim potrebama pre\u017eivljavanja i opstanka u materijalnom okru\u017eenju. Iz perspektive biologije, istospolni parovi su devijantne pojave osu\u0111ene na nestanak s obzirom na o\u010diglednu nesposobnost takvih parova da se na prirodan na\u010din nastave putem potomstva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pozivi za promjenu definicije braka \u0107e biti predvo\u0111eni demagogijom koja brak u tradicionalnom smislu defini\u0161e kao diskrimini\u0161u\u0107i, iako brak kao biolo\u0161ki i dru\u0161tveni fenomen postoji van oblasti podlo\u017enih manipulaciji od strane grupa ili pojedinaca, kao \u0161to je oblast ljudskih prava. Brak je to \u0161to jeste zahvaljuju\u0107i karakteristikama koje ljudi ne mogu promjeniti. Biolo\u0161ku osnovu braka je mogu\u0107e uo\u010diti u prirodi \u010dim se uzme u obzir postojanje \u017eivotinjskih vrsta \u010diji \u010dlanovi svoje \u010ditave \u017eivot provode u monogamnoj vezi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">S obzirom da se \u201esporna\u201c definicija braka nalazi u ustavu, neophodno je ista\u0107i su\u0161tinski zna\u010daj ovoga dokumenta u pogledu o\u010duvanja pravnog statusa, kako Kosmeta tako i Vojvodine. Ustavom je istovremeno definisano i vi\u0161e drugih pitanja, kao i nedvosmislen stav da je \u201eRepublika Srbija dr\u017eava srpskoga naroda i svih gra\u0111ana koji u njoj \u017eive\u2026\u201c \u0161to je nekim grupacijama postalo problemati\u010dno, ako je suditi po reakciji na nedavnu reklamu Vojvo\u0111anske banke \u201eKoliko \u0107e\u0161 Srp\u010di\u0107a da mi rodi\u0161?\u201c.<br>Ako uva\u017eimo tvrdnju da je Brisel izvor pritiska na vlasti Srbije, u pogledu novoga zakona, nije nelogi\u010dno o\u010dekivati da Va\u0161ington ima isti stav kao i Evropska Unija, s obzirom na, u ve\u0107ini slu\u010dajeva, identi\u010dan ideolo\u0161ki temelj. U slu\u010daju promjene trenutnoga ustava, ili rasprave o mogu\u0107nosti promjene, mo\u017ee se sa punim pravom o\u010dekivati visok stepen pritiska od strane EU i SAD kako bi novi ustav Srbije, u svakoj njegovoj oblasti, \u0161to vi\u0161e bio uskla\u0111en sa njihovim politikama, \u0161to zamalo po automatizmu zna\u010di dokumenat negativno nastrojen prema klju\u010dnim interesima srpskoga naroda.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"has-text-align-center wp-block-heading\">Koliko traje Ustav<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Prema istra\u017eivanju Pravnog fakulteta Univerziteta u \u010cikagu, iz 2009. godine, prosje\u010dan ustav ima vijek trajanja od pribli\u017eno sedamnaest godina. <\/strong>Ovo nas navodi na zaklju\u010dak da je u savremenim politi\u010dkim okolnostima, ustav kao temeljnim dokument, \u010desto izlo\u017een pritiscima, koji se mogu, najprostije, razvrstati u spolja\u0161nje i unutra\u0161nje. Studija nastala 2015. kroz saradnju univerziteta u \u010cikagu i Londonu je pokazala da u svijetu trenutno postoji samo 14 zemalja \u010diji ustavi su stariji od stotinu godina.<br>Sama studija, koja se bavila dugotrajno\u0161\u0107u holandskog ustava isti\u010de da postoje tri klju\u010dne lekcije koje zemlje u razvoju mogu preuzeti iz holandskog iskustva za potrebe svoga politi\u010dkog razvoja. Prva lekcija nagla\u0161ava da se \u201eustavi moraju prilago\u0111avati vremenima. Holan\u0111ani su obnavljali svoj ustavni okvir nekoliko puta u toku svoje istorije kako bi se prilagodio novim uslovima te postao vi\u0161e inkluzivan. Od posebnog zna\u010daja je da se u prvim godinama ustava zemlja morala prilagoditi velikim izazovima koji su sli\u010dni onima kroz koje danas prolaze mnoge zemlje u razvoju. Pod dva, ustav je podr\u017eavao i nije unaza\u0111ivao politi\u010dku saradnju elita koja je prevazilazila klasne i politi\u010dke podjele, poznatu u okviru dru\u0161tvenih nauka kao konsocijationalizam. Pod tri, Holandija je predvodnik u pogledu integracije svoga ustavnog poretka u \u0161iri me\u0111unarodni pravni poredak\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iako se ne spominju po imenu, za pretpostaviti je da bi ove pouke bile preporu\u010dene i Srbiji, s obzirom na njen status zemlje u razvoju, no rje\u0161enja i pouke koje je Holandija povukla iz svoga razvoja i istorije ne moraju da budu odgovaraju\u0107e za Beograd te je autor mi\u0161ljenja da mogu poslu\u017eiti u kontekstu srpskoga dru\u0161tva jedino kao te\u0161ko modifikovane politike prilago\u0111ene doma\u0107im okolnostima.<br>S obzirom na zna\u010daj ustava u okviru pravnoga sistema odre\u0111enog dru\u0161tva, nesumnjivo je od koristi postojanje odre\u0111enog stepena fleksibilnosti koji osigurava sposobnost ovoga osnovnog zakona da ostane relevantan prilikom pojave ranije nepredvi\u0111enih dru\u0161tvenih fenomena i okolnosti. Korisnost prilagodljivosti, kao osobine, nije sporna no mora se uzeti u obzir da ustav ne treba da postoji kako bi se prvenstveno mjenjao. Isticati fluidnost odre\u0111ene kategorije nagla\u0161ava njenu nesposobnost podr\u017eavanja stabilnih formi, bez obzira o \u010demu govorili. Ustav nastaje kao odraz volje jednoga naroda, njegovoga shvatanja sopstvenoga polo\u017eaja u svijetu, njegove tradicije i kulture te njegovog istorijskog iskustva. Ove kategorije moraju po svojoj prirodi biti nepromjenjive kako bi mogle ispuniti svoju funkciju orijentira dru\u0161tva na njegovom putu kroz vrijeme te istovremeno poslu\u017eiti kao vrijednosne vertikale oko kojih se nacija okuplja.<br>U situaciji gdje se ustav rastaje od spomenutih kategorija jasno je da vi\u0161e ne postoji osje\u0107aj povezanosti izme\u0111u trenutnih stanovnika date zajednice i prvobitnih tvoraca ustava, bilo zbog gubitka nacionalne svijesti ili pak zbog potpune zamjene autohtonog stanovni\u0161tva migrantskom populacijom. Po pitanju odre\u0111enih dru\u0161tvenih fenomena obja\u0161njenih u okvirima ustava, \u010dije definicije proisti\u010du iz utvr\u0111enog istorijskog iskustva i biolo\u0161kih odrednica, kao \u0161to su brak, porodica, definicija \u017eene i mu\u0161karca, ustav ne bi smio da se uop\u0161te mjenja s obzirom da doti\u010dne strukture nisu definisane kao takve proizvoljnom ljudskom odlukom ve\u0107 silama van ljudskog uticaja. Brak kao brak ne postoji samo kao pravno definisana zajednica mu\u0161karca i \u017eene ve\u0107 postoji kroz \u010ditavu istoriju ljudske civilizacije kao arhetipski uzor sa univerzalnom primjenom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autor se u nekoliko navrata bavio pitanjem demografije s obzirom da su demografska kretanja jedan od najbitnijih pokazatelja zdravlja jednoga dru\u0161tva te njegovih budu\u0107ih potencijala i problema. Ukupna stopa fertiliteta u Holandiji, za 2019. godinu, iznosila 1.56 djece po \u017eeni. Ovo je daleko ispod stope potrebne za prosto obnavljanje stanovni\u0161tva. Najvi\u0161e migranata unutar Holandije poti\u010de iz \u010detiri zemlje van Evrope, Turske, Surinama, Maroka i Indonezije, dok se ukupna migrantska populacija procjenjuje na ne\u0161to vi\u0161e od 4 miliona osoba. U zemlji koja broji pribli\u017eno sedamnaest miliona stanovnika, vidimo da broj migranata \u010dini blizu jedne \u010detvrtine ukupnog broja stanovnika. Prema istra\u017eivanjima provedenim u toku 2010. \u017eene porijeklom iz Turske i Maroka su imale vi\u0161e djece i postajale su majke ranije nego li Holan\u0111anke.<br>Iako je uo\u010den trend opadanja ukupne stope fertiliteta migrantskih populacija unutar zapadnoevropskih zemalja, mo\u017ee se o\u010dekivati, zbog prirode samih demografskih procesa, da \u0107e u Holandiji broj autohtonih Holan\u0111ana nastaviti da se smanjuje dok \u0107e broj gra\u0111ana migrantskog porijekla nastavit da raste u doglednom periodu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Migranti, u bilo kojem dru\u0161tvu, su obavezni po\u0161tovati zakone zemlje doma\u0107ina no to ne ozna\u010dava automatsko utapanje doti\u010dnih zajednica u kulturne norme autohtonog naroda. \u0160tavi\u0161e, strana sredina dr\u017eave doma\u0107ina mo\u017ee uticati na porast zna\u010daja sopstvenih kulturnih obrazaca unutar migrantske zajednice. Od zna\u010daja je uo\u010diti da u pogledu vrijednosnih obrazaca postoji razlika izme\u0111u autohtonih Holan\u0111ana i migrantske populacije, te prihvatiti da reprodukcija vrijednosti na kojima trenutno po\u010diva holandski ustav zavisi od reprodukcije samoga autohtonoga stanovni\u0161tva. \u010cinjenica da migrantska populacija trenutno, u velikoj ve\u0107ini, po\u0161tuje zakone Holandije ne zna\u010di da su migrantske zajednice odustale od sopstvenog kulturnog \u0161ablona niti da bi u slu\u010daju dalje demografske promjene, iste te zajednice podr\u017eale trenutni ustav Holandije. On kao takav opstaje zahvaljuju\u0107i demografskoj dominantnosti Holan\u0111ana na \u010dijim vrijednostima je i zasnovan.<br>Ustav koji je okarakterisan visokom stopom fleksibilnosti mo\u017ee dovesti do svojevrsnog otu\u0111enja od naroda iz kojeg je i nastao. Bez obzira bio liberalan ili ne, ustav Holandije po\u010diva na vrijednostima koje su od zna\u010daja prvenstveno samim Holan\u0111anima. U slu\u010dajevima gdje date vrijednosti, posebno ljevi\u010darsko-liberalne, podsti\u010du starenje i opadanje autohtone populacije, dolazi do nastanka procesa koji u krajnjoj instanci kulmini\u0161e marginalizacijom spomenutih vrijednosti i okon\u010davanjem pravnoga sistema koji je na njima zasnovan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posljednja preporuka studije isti\u010de polo\u017eaj Holandije kao dr\u017eave predvodnika u pogledu integracije svoga ustavnog poretka u \u0161iri me\u0111unarodni pravni poredak no to ne mora isklju\u010divo biti pozitivna osobina, niti pak preporu\u010dljiva za sve dr\u017eave. Nije najjasnije za\u0161to se uop\u0161te, kao preporuka isti\u010de integracija pravnoga sistema u me\u0111unarodne pravne norme. Svakako, odre\u0111eni stepen uva\u017evanja normi me\u0111unarodnog prava je neophodan za normalno funkcionisanje dr\u017eave u trenutnom svijetu, no to se ne bi trebalo \u010diniti bez obaziranja na sopstveno iskustvo i specifi\u010dne nacionalne okolnosti. Razlog za visok stepen integrisanosti holandskog ustava u nadnacionalne strukture mo\u017ee biti bliskost izvora, u pogledu vrijednosti, ustava Holandije i trenutnog me\u0111unarodnog sistema. Oba fenomena su proizvod Zapada i u skladu s tim je za pretpostaviti da se dodiruju u vi\u0161e ta\u010daka. Nije na odmet zapitati se koliko bi savremena Holandija, takva kakva je, bila voljna da se pravno integri\u0161e u me\u0111unarodni sistem predvo\u0111en Ruskom Federacijom ili Kinom, da ne govorimo o dr\u017eavama koje su po ure\u0111enju jo\u0161 udaljenije od holandskog modela.<br>U svijetu koji sve vi\u0161e poprima obrise multipolarnoga nije nemogu\u0107a pojava vi\u0161e blokova koji se karakteri\u0161u razli\u010ditim sistemima pravnih normi. Kao \u0161to odre\u0111eni broj stru\u010dnjaka predvi\u0111a fragmentaciju internet prostora uslijed politizacije istog, nije nemogu\u0107e da \u0107e iz sli\u010dnih razloga do\u0107i do fragmentacije me\u0111unarodnih pravnih standarda, posebno kada se uzme u obzir njihova oslabljenost nasilnim aktima zapadnih dr\u017eava u posljednje tri decenije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dovoditi temeljne postavke ustava zarad ideolo\u0161kih interesa zapadnih centara tako\u0111e \u0107e mo\u0107i biti tuma\u010deno kao svrstavanje u prozapadni blok, iako je trenutna pandemija pokazala pragmati\u010dnost saradnje Srbije sa svim zainteresovanim stranama. Istovremeno, takav potez mo\u017ee uzrokovati unutra\u0161nju nestabilnost s obzirom da bi promjena ustava izazvala negodovanja ve\u0107inskog dijela populacije. Iako se trenutno ustav Srbije ne dovodi u pitanje, zakon o istospolnim zajednicama mo\u017ee i vjerovatno ho\u0107e biti iskori\u0161ten kao polazna osnova za budu\u0107u kritiku, \u0161to se istovremeno treba i posmatrati kao napad na ustavno-pravni poredak Srbije.<br>Iskustvo drugih zemalja potvr\u0111uje pretpostavku da je zakon o istospolnim zajednicama zapravo samo prvi korak. Ako pogledamo primjer Sjedinjenih Dr\u017eava, Havaji postaju prva dr\u017eava unutar SAD-a koja izjedna\u010dava homoseksualne parove sa heteroseksualnim supru\u017enicima u pogledu prava, odlukom sudije \u010cenga iz 1996. godine. \u010cetiri godine potom, savezna dr\u017eava Vermont prva legalizuje civilne zajednice da bi Masa\u010dusets 2004. legalizovao homoseksualne brakove. Primjer dr\u017eave Masa\u010dusets nedugo potom prate Vermont, Va\u0161ington, Konektiket, Ajova i Nju Hemp\u0161ir.<br>Prilikom obrazlo\u017eenja svoje odluke, sud u Masa\u010dusetsu je naveo da \u201epronalazi zabranu homoseksualnog braka neustavnom s obzirom da uskra\u0107uje dostojanstvo i jednakost svih pojedinaca\u201c. Obratiti pa\u017enju na emotivno nabijeno obrazlo\u017eenje koje po\u010diva na dostojanstvu i jednakosti. Kada se govori o jednakostima u okviru politi\u010dkoga sistema, mo\u017ee biti samo govora o jednakostima pred pravnim normama. Prava, koja se koriste kao osnov za pokretanje pitanja homoseksualnih zajednica, mogu biti zadovoljena i drugim pravnim procedurama, bez potrebe da se zalazi u sferu braka i njegove definicije. Jasno je da u na\u0161em slu\u010daju novi zakon treba da poslu\u017ei kao jo\u0161 jedan korak u procesu dru\u0161tvenog in\u017einjeringa, na koji trenutne vlasti u Srbiji, po svemu sude\u0107i, pristaju, uprkos o\u010diglednom demografskom i kulturnom nazadovanju zapadnih zemalja koje su listom prihvatile zamalo pa sve oblike devijantnosti skrivene iza tanke zavjese ljudskih prava i dostojanstva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vrhovni sud Sjedinjenih Dr\u017eava, 2015. godine donosi odluku kojom istospolni brakovi postaju legalni na prostoru svih pedeset saveznih dr\u017eava. Isti taj Vrhovni sud 2017. odlu\u010duje da omogu\u0107i usvajanje djece homoseksualnim parovima na \u010ditavoj teritoriji Sjedinjenih Dr\u017eava. Studija provedena samo godinu dana kasnije je utvrdila da je \u010dak 21% istospolnih parova u Sjedinjenim Dr\u017eavama usvojilo dijete. Poriv za usvajanjem djece se mo\u017ee shvatiti u okviru psiholo\u0161kih, i djelom biolo\u0161kih, nagona ljudske vrste, no pitanje usvajanje bi se moralo prvenstveno voditi dobrobi\u0107u same djece a tek potom zanimati pitanjem eventualnih prava odraslih osoba.<br>Od posebnog je zna\u010daja uo\u010diti ulogu koje je sudska struktura unutar SAD-a odirgala u promovisanju i nametanju zakona naklonjenih interesima LGBT lobisti\u010dkih grupa te u okviru toga i treba posmatrati, relativno nedavnu, reformu sudskog sistema u Poljskoj koja je s jedne strane kritikovana kao ograni\u010davanje nezavisnosti sudske grane vlasti, no s druge strane shva\u0107ena kao pravna za\u0161tita protiv uplitanja vanjskih faktora u unutra\u0161nja pitanja Var\u0161ave upravo putem pravni institucija same dr\u017eave. S obzirom na trenutnu putanju dru\u0161tveno-politi\u010dkog razvoja Srbije, sli\u010dna de\u0161avanje se mogu o\u010dekivati i u budu\u0107nosti srpskoga dru\u0161tva.<br>Prema brojnim istra\u017eivanjima provedenim do sada, najstabilinije okru\u017eenje za odrastanje dijece jeste uz oca i majku, odnosno u okvirima heteroseksualne bra\u010dne zajednice. Ovo saznanje je potvr\u0111eno kako istorijski iskustvom brojnih civilizacija, tako i nau\u010dnim radovima. U istra\u017eivanju pod naslovom \u201eUloge o\u010deva i majki te njihove specifi\u010dnosti prilikom podizanja djece\u201c Katarina Cimpri\u010dova Ge\u017eova, sa Matej Bel univerziteta u Slova\u010dkoj navodi \u201eda su oba roditelja koji odgovorno ispunjavaju svoje uloge te savjesno pristupaju, ne samo fizi\u010dkim potrebama svoje djece ve\u0107 njihovom odgovaraju\u0107em psiholo\u0161kom i emotivnom razvoju, neophodni za pozitivan razvoj i najbolju potpunu njegu\u201c.<br>Navedeno istra\u017eivanje pod roditeljima posmatra oca i majku te, shodno tome, porodicu shvata u njenom tradicionalnom obliku. Iako postoje istra\u017eivanja, dobrim djelom iz Sjedinjenih Dr\u017eava koja isti\u010du da homoseksualni parovi mogu biti kvalitetni roditelj u istoj mjeri koliko to mogu i heteroseksualni, nije jasno na koji na\u010din se to mo\u017ee posti\u0107i s obzirom da su uloge oca i majke ve\u0107im djelom definisane njihovim biolo\u0161kim dimorfizmom. Istra\u017eivanjima iz Sjedinjenih Dr\u017eava se mogu dodati istra\u017eivanja iz Australije i Kanade koja dolaze do sli\u010dnih zaklju\u010daka kao i ona iz Amerike, no prilikom uzimanja u obzir rezultata ovih istra\u017eivanja mora se postupati sa zna\u010dajnom dozom opreza s obzirom da postoji nekoliko faktora koji dovode ove zaklju\u010dke u pitanje.<br>S jedne strane, neophodno je uzeti u obzir okolnosti ameri\u010dke politi\u010dke kulture te \u010dinjenicu da je doti\u010dna u ovome trenutku izuzetno liberalna te da je ve\u0107 decenijama okarakterisana daleko ve\u0107im stepenom liberalizma nego li konzervatizma. Ameri\u010dka psiholo\u0161ka asocijacija je jo\u0161 polovinom sedamdesetih godina pro\u0161loga vijeka uklonila homoseksualno pona\u0161anje iz kategorije devijantnih fenomena te pozvala \u201epsihologe da preuzmu vo\u0111stvo u procesu uklanjanja stime mentalnog oboljenja koje je dugo vremena bilo povezano sa lezbejskom, gej i biseksualnom orijentacijom\u201c.<br>Tako\u0111e treba imati na umu da su osobe sa suprotnim pogledima marginalizovane te da je ve\u0107 du\u017ee vremena, iz perspektive profesionalnog ugleda i akademske karijere, opasno iznositi ili podr\u017eavati suprotno gledi\u0161te od zvani\u010dnog prihva\u0107enog.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugi zaklju\u010dak koji se name\u0107e samo po sebi jeste da ove dvije tvrdnje ne mogu obje biti ta\u010dne. Naime, kao \u0161to smo naveli, postoje istra\u017eivanja koja isti\u010du da odgoj djece u homoseksualnim parovima nije ni\u0161ta druga\u010diji o podizanja djece u tradicionalnim porodicama, dok istra\u017eivanja s druge strane navode oca i majku kao optimalnu kombinaciju za odgoj djece. S obzirom da elementi u ove dvije kombinacije nisu me\u0111usobno zamjenjivi, obje pretpostavke ne mogu imati jednaku vrijednost u odnosu na pitanje najkvalitetnijeg okru\u017eenja za odgajanje djece.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Do sada je ve\u0107 utvr\u0111en odnos izme\u0111u lo\u0161ijeg pona\u0161anja djece te njihovog slabijeg uspjeha u \u017eivotu, posebno dje\u010daka, u slu\u010dajevima gdje otac nije prisutan u porodici. \u0160tavi\u0161e, prisustvo oca ima pozitivan uticaj na pona\u0161anje \u017eenske djece u pogledu upu\u0161tanja u rizi\u010dne seksualne aktivnosti, okarakterisane jednokratnim intimnim odnosima sa razli\u010ditim partnerima. I otac i majka imaju svoju ulogu u porodici. Opravdano je pitanje mogu li parovi sastavljeni iz osoba istoga spola zadovoljiti dje\u010diju potrebu za uravnote\u017eenim odgojem s obzirom da je biolo\u0161ka razlika spolova izvor njihovog druga\u010dijeg pristupa podizanju potomstva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Pretpostaviti da homoseksualni parovi mogu zadovoljite potrebe djeteta na isti na\u010din na koji to \u010dine parovi u tradicionalnoj porodici, te datu pretpostavku uvesti u dru\u0161tvo putem pravnih normi, predstavlja sprovo\u0111enje dru\u0161tvenoga eksperimenta nad populacijom koja se opravdano smatra najosjetljivijom<\/strong>. Dozvoliti usvajanje djece od strane homoseksualnih parova predstavlja eksperimentisanje sa razvojem djece te mo\u017ee usloviti pojavu do sada nepredvi\u0111enih posljedica u periodu kada doti\u010dna djeca postanu odrasle osobe. U svjetlu svega navedenog opravdavati pravo usvajanja djece od strane LGBT osoba principom ljudskih prava se u najmanju ruku \u010dini licemjernim s obzirom da se prava djece i njihove potrebe u ovo slu\u010daju zanemaruju kako bi se zadovoljio zahtjev manjine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U zaklju\u010dku mo\u017eemo ista\u0107i da sa pravnog gledi\u0161ta, sve \u0161to homoseksualne grupe potra\u017euju mo\u017ee biti osigurano putem zakonskih normi koje nemaju dodirnih ta\u010daka sa brakom kao dru\u0161tvenom i zakonskom kategorijom. S obzirom da su ve\u0107 neki pojedinci iz ovih grupacija istakli svoje nezadovoljstvo \u201edisrkimini\u0161u\u0107om\u201c definicijom braka kakva je ona sada, sa sigurno\u0161\u0107u se mo\u017ee o\u010dekivati kampanja za njenu \u201eliberalizaciju\u201c, u su\u0161tini devaluaciju u odnosu na potrebe stabilne dru\u0161tvene strukture. Tehnika Overtonovog prozora se uveliko koristi i neophodno ju je prepoznati kao i uzeti u obzir budu\u0107e ishode njene upotrebe, posebno u pogledu daljeg nagrizanja srpskog dru\u0161tva i raskidanja veza izme\u0111u istog i \u0161ablona pona\u0161anja ustanovljenih u pro\u0161losti. Iako se u ovome trenutku pitanje ustava Srbije mo\u017ee \u010diniti kao suvi\u0161no, \u010dak i nerealno, ovaj mogu\u0107i pravac razvoja sitacije ne bi trebao ostati zanemaren, posebno kada se zna od kakvog je zna\u010daja trenutni ustav za o\u010duvanje ustavno-pravnog poretka Srbije. Kao \u0161to je ranije istaknuto, usvajanje djece \u0107e do\u0107i na red, sva iskustva ukazuju na takav razvoj doga\u0111aja, te stoga moraju biti uzeta u obzir kao \u0161to dobrobit djece mora biti stavljena na prvo mjesto, iznad svake ideolo\u0161ke ili emotivne retorike. Iako se nauka \u010dini podjeljenom po pitanju kvaliteta odgoja u homoseksualnom okru\u017eenju, ljudsko iskustvo i biolo\u0161ka stvarnost su jasno na strani tradicionalne porodice unutar koje se djeca razvijaju kroz komplementaran odgoj oca i majke, u skladu s \u010dime bi podizanje djece i trebalo ostati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Naslovna foto <a href=\"https:\/\/www.medias.rs\/burma-okov-ili-simbol-vecnosti-kruga\">medias.rs<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ministar za ljudska i manjinska prava i dru&scaron;tveni dijalog u Vladi Srbije, Gordana &#268;omi&#263;, je<\/p>\n","protected":false},"author":33,"featured_media":3907,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[559],"class_list":["post-3906","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-ugao","tag-istopolna-partnerstva"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v28.9 - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-wordpress\/ -->\n<title>Osvrt na Zakon o istopolnim zajednicama &#8211; Pokreni<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Ministar za ljudska i manjinska prava i dru\u0161tveni dijalog u Vladi Srbije, Gordana \u010comi\u0107, je u novembru pro\u0161le godine najavila usvajanje zakona o istospolnim\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"sr_RS\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Osvrt na Zakon o istopolnim zajednicama &#8211; Pokreni\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Ministar za ljudska i manjinska prava i dru\u0161tveni dijalog u Vladi Srbije, Gordana \u010comi\u0107, je u novembru pro\u0161le godine najavila usvajanje zakona o istospolnim\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"Pokreni\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-03-23T09:56:00+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-03-24T21:02:27+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/gold-wedding-rings-wallpaper-2-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1150\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"604\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"Ljubi\u0161a Malenica\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"Ljubi\u0161a Malenica\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"27 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/23\\\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\\\/#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/23\\\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\\\/\"},\"author\":{\"name\":\"Ljubi\u0161a Malenica\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a2e0eb6b587386316e6045cc4cf8e27e\"},\"headline\":\"Osvrt na Zakon o istopolnim zajednicama\",\"datePublished\":\"2021-03-23T09:56:00+00:00\",\"dateModified\":\"2021-03-24T21:02:27+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/23\\\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\\\/\"},\"wordCount\":5497,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/23\\\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/03\\\/gold-wedding-rings-wallpaper-2-1.jpg\",\"keywords\":[\"istopolna partnerstva\"],\"articleSection\":[\"Drugi ugao\"],\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/23\\\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\\\/#respond\"]}]},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/23\\\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/23\\\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\\\/\",\"name\":\"Osvrt na Zakon o istopolnim zajednicama &#8211; Pokreni\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/23\\\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\\\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/23\\\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\\\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/03\\\/gold-wedding-rings-wallpaper-2-1.jpg\",\"datePublished\":\"2021-03-23T09:56:00+00:00\",\"dateModified\":\"2021-03-24T21:02:27+00:00\",\"description\":\"Ministar za ljudska i manjinska prava i dru\u0161tveni dijalog u Vladi Srbije, Gordana \u010comi\u0107, je u novembru pro\u0161le godine najavila usvajanje zakona o istospolnim\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/23\\\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\\\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/23\\\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\\\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/23\\\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\\\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/03\\\/gold-wedding-rings-wallpaper-2-1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/03\\\/gold-wedding-rings-wallpaper-2-1.jpg\",\"width\":1150,\"height\":604},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/2021\\\/03\\\/23\\\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\\\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"\u041f\u043e\u0447\u0435\u0442\u043d\u0430\",\"item\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Osvrt na Zakon o istopolnim zajednicama\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/\",\"name\":\"Pokreni\",\"description\":\"Pozitivni primeri i aktuelne teme iz druga\u010dijeg ugla\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"sr-RS\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#organization\",\"name\":\"Generacija koja mo\u017ee\",\"url\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/01\\\/Artboard-8@3x.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/01\\\/Artboard-8@3x.png\",\"width\":1214,\"height\":330,\"caption\":\"Generacija koja mo\u017ee\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"}},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a2e0eb6b587386316e6045cc4cf8e27e\",\"name\":\"Ljubi\u0161a Malenica\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"sr-RS\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/83e2eaa300ff6e4b9b09e1093f6c5b1c25d99ff7d34d61457c95b6e7717de380?s=96&d=mm&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/83e2eaa300ff6e4b9b09e1093f6c5b1c25d99ff7d34d61457c95b6e7717de380?s=96&d=mm&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/83e2eaa300ff6e4b9b09e1093f6c5b1c25d99ff7d34d61457c95b6e7717de380?s=96&d=mm&r=g\",\"caption\":\"Ljubi\u0161a Malenica\"},\"url\":\"https:\\\/\\\/pokreni.rs\\\/index.php\\\/author\\\/ljubisa-malenica\\\/\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Osvrt na Zakon o istopolnim zajednicama &#8211; Pokreni","description":"Ministar za ljudska i manjinska prava i dru\u0161tveni dijalog u Vladi Srbije, Gordana \u010comi\u0107, je u novembru pro\u0161le godine najavila usvajanje zakona o istospolnim","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/","og_locale":"sr_RS","og_type":"article","og_title":"Osvrt na Zakon o istopolnim zajednicama &#8211; Pokreni","og_description":"Ministar za ljudska i manjinska prava i dru\u0161tveni dijalog u Vladi Srbije, Gordana \u010comi\u0107, je u novembru pro\u0161le godine najavila usvajanje zakona o istospolnim","og_url":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/","og_site_name":"Pokreni","article_published_time":"2021-03-23T09:56:00+00:00","article_modified_time":"2021-03-24T21:02:27+00:00","og_image":[{"width":1150,"height":604,"url":"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/gold-wedding-rings-wallpaper-2-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"author":"Ljubi\u0161a Malenica","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"\u041d\u0430\u043f\u0438\u0441\u0430\u043d\u043e \u043e\u0434":"Ljubi\u0161a Malenica","\u041f\u0440\u043e\u0446\u0435\u045a\u0435\u043d\u043e \u0432\u0440\u0435\u043c\u0435 \u0447\u0438\u0442\u0430\u045a\u0430":"27 \u043c\u0438\u043d\u0443\u0442\u0430"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/"},"author":{"name":"Ljubi\u0161a Malenica","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#\/schema\/person\/a2e0eb6b587386316e6045cc4cf8e27e"},"headline":"Osvrt na Zakon o istopolnim zajednicama","datePublished":"2021-03-23T09:56:00+00:00","dateModified":"2021-03-24T21:02:27+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/"},"wordCount":5497,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/gold-wedding-rings-wallpaper-2-1.jpg","keywords":["istopolna partnerstva"],"articleSection":["Drugi ugao"],"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/#respond"]}]},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/","url":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/","name":"Osvrt na Zakon o istopolnim zajednicama &#8211; Pokreni","isPartOf":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/gold-wedding-rings-wallpaper-2-1.jpg","datePublished":"2021-03-23T09:56:00+00:00","dateModified":"2021-03-24T21:02:27+00:00","description":"Ministar za ljudska i manjinska prava i dru\u0161tveni dijalog u Vladi Srbije, Gordana \u010comi\u0107, je u novembru pro\u0161le godine najavila usvajanje zakona o istospolnim","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/#breadcrumb"},"inLanguage":"sr-RS","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-RS","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/#primaryimage","url":"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/gold-wedding-rings-wallpaper-2-1.jpg","contentUrl":"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/03\/gold-wedding-rings-wallpaper-2-1.jpg","width":1150,"height":604},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/2021\/03\/23\/osvrt-na-zakon-o-istopolnim-zajednicama\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"\u041f\u043e\u0447\u0435\u0442\u043d\u0430","item":"https:\/\/pokreni.rs\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Osvrt na Zakon o istopolnim zajednicama"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#website","url":"https:\/\/pokreni.rs\/","name":"Pokreni","description":"Pozitivni primeri i aktuelne teme iz druga\u010dijeg ugla","publisher":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/pokreni.rs\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"sr-RS"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#organization","name":"Generacija koja mo\u017ee","url":"https:\/\/pokreni.rs\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-RS","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/Artboard-8@3x.png","contentUrl":"https:\/\/pokreni.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/Artboard-8@3x.png","width":1214,"height":330,"caption":"Generacija koja mo\u017ee"},"image":{"@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#\/schema\/logo\/image\/"}},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/pokreni.rs\/#\/schema\/person\/a2e0eb6b587386316e6045cc4cf8e27e","name":"Ljubi\u0161a Malenica","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"sr-RS","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/83e2eaa300ff6e4b9b09e1093f6c5b1c25d99ff7d34d61457c95b6e7717de380?s=96&d=mm&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/83e2eaa300ff6e4b9b09e1093f6c5b1c25d99ff7d34d61457c95b6e7717de380?s=96&d=mm&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/83e2eaa300ff6e4b9b09e1093f6c5b1c25d99ff7d34d61457c95b6e7717de380?s=96&d=mm&r=g","caption":"Ljubi\u0161a Malenica"},"url":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/author\/ljubisa-malenica\/"}]}},"amp_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3906","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/33"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3906"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3906\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3908,"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3906\/revisions\/3908"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3907"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3906"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3906"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pokreni.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3906"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}